GALERIJA
FER
Unska 3, Zagreb,
Hrvatska
Mirko Horvat
"PODRAVSKA RAPSODIJA"
Izložba slika
18. ožujka - 9. travnja 2004.
Mirko Horvat rođen je 1955. godine u Ždali. Počeo je slikati vrlo mlad. Ljubav prema prirodi i slikarstvu naslijedio je od oca Josipa Horvata - Ždalskog, jednog od prvih poslijeratnih slikara naive u Podravini. Njegov stil razvijao se pod utjecajem M. Kovačića, da bi pomalo, vlastitim nastojanjem žarku paletu zamijenio blagim, pastelnim tonovima, a motive iz prirode reducirao na odabrani simbolički detalj. Iako se tematski registar vidljivo ne proširuje, Horvatovo slikarstvo pokazuje uspon i zrenje stvaralačke osobnosti, izražavajući bogatu duševnost i snažna uzbuđenja, koja pokreću stvaralački čin.
To se posebice odnosi na radove nastale u posljednih pet godina, s kojima je autor i načinio snažniji prodor u likovnu javnost. Mirko Horvat izlagao je na preko 40 samostalnih i više od stotinu skupnih izložaba, od 1969. do 2003. godine. Član je DNLUH-a u Zagrebu.
Adresa:
Petra preradovića 14
48362 Kloštar Podravski
Tel.: (+385 48) 816 162
Tel.: (+385 98) 898 512
POPIS SAMOSTALNIH IZLOŽBI 1969. Düsseldorf
1971. München
1974. Rim
1977. Konstanz; Freiburg
1978. Radstadt; Đurđevac
1980. Milano; Frosinane
1981. Rimini; Bari; Sierre (Hotel de Ville); Poolkmar; Bjelovar (Galerija Gradskog muzeja)
1982. Salsomaggiore; Đurđevac;Virovitica
1983. Milano; Sierre (Hotel de Ville); Đurđevac
1984. Milano (Ivan Generalić Gallery); München; Čakovec
1986. Đurđevac (Stara vijećnica)
1988. Sierre (Hotel de Ville)
1989. Dubrovnik
1990. Dubrovnik; Koprivnica (Galerija Podravke); Đurđevac (Galerija Stari grad)
1991. Zagreb (Klub društva Podravec)
1992. Varaždinske Toplice (Hotel Minerva); Ludbreg (Hotel Putnik); Malinska (Hotel Haludovo)
1992. Đurđevac (Galerija Stari grad); Picokijada '92; Zagreb (Salon Kerametala)
1993. Zagreb (Oktogon) - Stalna samostalna izložba; Zagreb (Galerija Palainovka); Đurđevac (Galerija Škatulka)
1994. Bjelovar (Galerija Gradskog muzeja); Zagreb (Salon Kerametala); Požega (Gradski muzej)
1994. Mostar (Galerija Ekonomske škole); Livno; Tomislavgrad; Široki Brijeg; Velika Gorica (Galerija Kordić)
1995. Križevci (Hotel Kalnik); Zagreb (Izložbeni prostor INA); Varaždin (Galerija FORUM)
1996. Zagreb (Muzejsko galerijski centar); Hlebine (Galerija naivne umjetnosti)
1997. Zagreb (Galerija Mirko Virius)
1998. Bjelovar (Galerija Gradskog muzeja)
2001. Sveti Ivan Zelina (Galerija Žiljak)
2002. Zlatar (Galerija izvorne umjetnosti); Virje (Izložbeni prostor OŠ "Prof. F.V. Šignjara")
2002. Đurđevac (Galerija Stari grad)
2003. Pula (Galerija Nemeš); Labin (Galerija Narodnog muzeja)
Slikarstvo Mirka Horvata nudi više razina interpretacije. Objektivno radi se o prikazima krajolika ili radovima vezanim uz život na selu. Ova opća konstatacija dodiruje dva pola istoga u djelu, njegovu opisnost u navođenju činjeničnog, i stanja koje motiv nudi. Doslovnost prerasta do znakovitog, a realistično se približava idealizaciji. Slojevitost Horvatovih ostvarenja pomalo paradoksalno proizlazi iz jednostavnosti. Ishodište je jasno. Umjetnost naivnog (izvornog) predznaka svakako je Horvatova inspiracija, velika imena ovog načina zasigurno su izvori, a i atmosfera (sredine) i popularnost načina imaju ulogu pri Horvatovu odabiru. Opći elementi stila prepoznatljivi su i u Horvatovom svijetu, a i sama tehnika slikanja na staklu uobičajnost usko je povezana sa načinom izraza. Prividno manevarski prostor na putu osobnosti je relativno malen. No Horvat u produbljivanju i pročiščavanju forme, i scenariju iznalazi trag autentičnosti izgradujući djelo koje s kolorističke, kompozicijske strane, i ostvarenom ugođaju odražava vlastitost stava. Vještina ruke je neosporna, te Horvat mogućnosti tehnike i blistavost stakla koristi na najbolji način. Efektnosti koje ona nudi "disciplinira" do potrebite mjere, težeći skladu forme i kromatskog intenziteta "podignutog" sjajem stakla. Selo koje prikazuje sabiranje je sjećanja i stvarnosti, pa Horvat nekadašnje tipičnosti življenja "upisuje" u sliku i priču neposredno promatranog. Težački poslovi odražavaju i napor svakodnevice, ali su i pomalo stilizirani kroz likove u kojima se iščitava konkretna situacija, ali i opći pojmovi života na selu. S dijalogom figura i pejsaža, i u okvirima realističnog prostora i egzaktne perspektive, no i u pomaku dimenzija sukladno značenju aktera. Krajolik raslinjem, njivama, otvorenošću neba, vodama odražava ljepotu podravskog kraja, s pitoresknošću utkane u tkivo slike. Pune kompozicijske ravnoteže, često i simetrične pravilnosti u kojoj su detalji podvrgnuti urednosti scene. Šaš i životinje u njemu razigravaju prostor dominantnih elemenata krajolika povezanih u pulsirajuću cjelinu. Zemljopisne posebnosti potencirane su, te se u slijedu pejsaža u raznim varijantama pojavnosti slike izmjenjuju u srodni repertoar. Kreativnošću obogaćivan do likovne napetosti unutrašnjeg reda. I sjajne ritmizacije fragmenata provedene osjetljivošću za važnost svih partija slike. Uz to Horvat je slikar istinskog kolorističkog senzibiliteta. S uzdignućem pojedinih vrijednosti boje i napuštanjem lokalnog tona so čistoće kromatskih silnica. Vidljivih i u plohama šireg poteza i u minucioznoj razradi predmetnog bojom. Horvat bojom dosiže izvjesnu ornamentalnost kroz zvučnost palete, pažljive orkestracije, slika koja je, po nenametljivim pravilima skladana i racionalno i intuitivno. Sastavnice formalnog u djelu su potka njezinoj "literarnosti" zanimljivoj ikonografiji sela u kojoj oprost i idiličnost određuju karakter zbivanja. S mnogo simpatija Horvat promatra događaje proisteklih i iz njegovog iskustva. Pomalo meditativnom prisnošću unosi doživljaj u prizor te u običnom nalazi svoju mjeru začudnosti. U čudesnosti života i veličajnosti prirode. Trenutka prevedenog u trajanju u divnom smiraju plemenitosti postojanja. A Horvat je kroničar, bilježi likovnom preobrazbom svu sadržajnost kraja, identificirajući pejsaž i čovjeka. Stavom umjetničke poniznosti. Stanko Špoljarić
Izložena ulja na staklu
Okovana vodenica, 45 x 50 cm, 2004.
Na -20 C, 40 x 45 cm, 2003.
Ivurekov mlin, 40 x 45, 2004.
Vodenica u predvečerje, 45 x 50 cm, 2003.
Zimski suton, 62 x 79 cm, 2004.
Bilogorski potok, 55 x 67 cm, 2004.
Šuma, 64 x 94 cm, 2004.
Zeko traži mamu, 40 x 45 cm, 2004.
Pred južinu, 40 x 45 cm, 2004.
Zimski san, 40 x 45 cm, 2004.
Div, 80 x 60 cm, 2002.
Buđenje, 70 x 60 cm, 1999.
Proljeće, 40 x 50 cm, 2003.
Smiraj, 40 x 45 cm, 2003.
Foringaš, 45 x 50 cm, 2004.
Usamljena vrba, 40 x 45 cm, 2002.
Iščekivanje, 40 x 45 cm, 2003.
Povratak ribiča, 40 x 50 cm, 2003.
Dravska čipka, 45 x 50 cm, 2003.
Valjanke, 40 x 45 cm, 2004.
Svitanje, 40 x 45 cm, 2003.
Pred oluju, 45 x 50 cm, 2003.
Gorice, 64 x 80 cm, 2001.
Pred berbu, 40 x 45 cm, 2002.
Jabuka, 40 x 45 cm, 2003.
Fotografija
Mario HlačaTisak kataloga
SWAN d.o.o., SamoborISBN 953-184-069-5