Back to  Main Page / Povratak na glavnu stranicu
GALERIJA FER
Unska 3, Zagreb, Hrvatska
 

INGEBORG CRNOGAJ

Šaputanje maćuhica, anemona, irisa ...

26. ožujka do 24. travnja 2009.


Ingeborg Crnogaj Ingeborg Crnogaj rođena je jednog rujanskog jutra 1952. godine u njoj najdražem gradu Zagrebu.

Slikanje je usavršavala u Waldorfskoj školi kod prof. Jagode Fiolić, gdje je usavršila antropozofsko slikarstvo (tehnika mokro na mokro) kod prof. Žezline. Najduže se usavršavala kod prof. Josipa Martinka kod kojega je radila u svim tehnikama. Za boravka u Švicarskoj izučila je tehniku graviranja na kristalnom staklu te je imala i izložbu radova u galeriji Zagrebačke banke 1984. godine.

Prvo izlaganje radova imala je na Sajmu cvijeća 1981. godine u Zagrebu i od tada sudjeluje na svim zagrebačkim sajmovima cvijeća do danas. 1986. g. izlaže na danima kajkavske kulture u Krapini. 1987.  godine otvorena je Knjižna stanica i njena izložba u Njegoševoj ulici uz pratnju šansonjera Vlade Dolenca i članova kluba pisaca Pešćenica te osvrt prof. Juraja Lončarevića. Bila je česta pratilja KUD Resnik sa slikama koje su služile kao kulisa tijekom njihovih nastupa. 1987. izlaže u galeriji Kaj u Kerestincu. 1988. izlaže u galeriji Trikulium – Oktogon u Zagrebu. 1988. izlaže u galeriji Četrtkovec u Zelini povodom godišnjice rođenja pjesnika Dragutina Domjanića. 1989. izlaže u knjižnici Bogdan Ogrizović uz nastup Branke Janjanin na harfi, uz predgovor g. Žarka Domljana, recenzenta za likovnu umjetnost u HLZ-u. 1997. samostalno izlaže svoje radove u Staroj gradskoj vijećnici na izložbi Ruža Hrvatska. Trećeg svibnja 1999. godine otvara se njenom izložbom Galerija Kristofor Stanković u Zagrebu. 2000. izlaže u Galeriji HŽ, 2001. godine izlaže u Galeriji Baška, Galeriji Vrbovec u sklopu tjedna Kaj su jeli naši stari i Galeriji Mala u Zaboku u sklopu manifestacije Dani Gjalskoga. 2008. izlaže u Galeriji Požgaj grupe u Buzinu i Galeriji u Križu. 

Iza nje su na desetine samostalnih i skupnih izložbi po galerijama, knjižnicama i domovima umirovljenika. Kao sponzor, pomagala je slikama za kupnju lijekova, za putovanje bolesnih na liječenje, za obnovu galerija nakon domovinskog rata te spas kule Lotrščak. Imala je dobrotvornu izložbu u franjevačkom samostanu. Oslikala je na staklu odjel dječje bolnice na Šalati, a na obnovljenom  onkološkom odjelu KBC Rebro također se nalaze njezine slike. Jedan je od osnivača grupe Maraton, koja je od osnutka Hrvatske desetak godina sponzorirala maratonce na Zagrebačkom i Plitvičkom maratonu, a kao nagradu za to, primila je Plaketu grada Zagreba. Tajnica je društva umjetnika August Šenoa, član je HLD-a i Međimurskog društva. 

Predgovore za njene mnogobrojne izložbe pisali su Juraj Lončarević, kojemu se uvijek posebno zahvaljuje, Krešimir Galin, Ivica Krakić, Stanko Špoljarić, Žarko Domljan, Božica Paraman, Đurđica Muller Petretić, Danica Vukelić, Želimir Štefanović, Antun Bauer, Pero Budak, a i mnogi pjesnici našli su izvor pisanja u njenim slikama.


Horvaćanska cesta 152, 10000 Zagreb
 Tel: (+385) 1  3885 838
Tel: (+385) 98 517 164, (+385) 95 9240 916

O autorici

Čemu uopće umjetnost ako ne dolazi od dobrih ljudi i ako ljude isto takvima ne čini. A ove slike svjedoče baš to, da se može biti i ostati čestit i iskren i onda kada postoji toliko argumenata oko nas da takvi više ne budemo.

Juraj Lončarević 


Zamišljam je kako s kontrolirano punim kistom boje ovu oprezno i spretno polaže na bjelinu na kojoj tada nastaje mrlja, mrlja sa svim potrebnim u pogledu strogo definiranih obrisa, inteziteta pokrivenosti papira  i obojenosti, a cjelina odaje poseban šarm kakav je i potreban Inginom cvijeću da bi Inga bila pjesnik cvijeća.

Branko Domitrović


Transparentne, delikatno iznijansirane boje decentno se izdvajaju iz pozadine stvarajući živopisne forme, koje opet žive bez čvrščih linija crteža (koje su samo ponekad istaknute u tušu) ostvarujući dojam izuzetnog osobenog i osobnog viđenja motiva (cvijeća) kroz koprenu suptilnih emocija.

Krešimir Galin


Prepoznati ljepotu cvijeta u prirodi i nije posebno teško, no zadržati tu ljepotu  u slici te preobrazbom joj dati osobnost viđenja traži i posebnu osjetljivost. Atraktivnost takvog predloška privukla je mnogo slikara, no tek manji broj je uspio uspostaviti dijalog vanjske slikovitosti, duha i ruke. U takove svakako treba ubrojiti Ingeborg koja je čitav svoj slikarski opus posvetila cvijeću.

Stanko Špoljarić


U tehnici „mokro na mokro“ nastaju ti cvijetovi - ne bojte se, neće se proliti voda iz posuda i neće se prosuti latice po podu i raspršiti se ko nošene vjetrom. Senzitivnost je nedvojbeno odlika autorice Ingeborg Crnogaj i njene slike imaju svoju priću, svoju povijest. Poput slike Hrvatski grob koja je nastala između dviju uzbuna 1991. godine, njeno viđenje onoga što će se dogoditi, ostat će vječno Hrvatska.

Želimir Štefanović


Godinama sam razmišljala zašto Inga uporno varira s motivima cvijeća, svejedno, u vazi s vodom ili kao stručak, ali cvijeće je cvijeće i cvijeće i cvijeće. I dobih odgovor: Ingeborg zapravo slika boju: da je za motiv uzela grumen zemlje, opet bismo imali isto, varijacije boje na papiru, možda čak i na platnu, različito modificirane, a slikanje boje je veliko umijeće.

Đurđica Muller Petretić rođ. Gazdek


Da stvaralačka imaginacija uistinu može biti veliki uzlet, ali i privilegij samo pojedinaca pokazuju nam radovi Ingeborg Crnogaj. Ne zaboravljajući svoj prepoznatljiv stil pojedina jaja oslikava vodenim bojama koristeći svoje standarne cvijetne motive: maćuhice, perunike ... Motivi su prikazani na jasan i tekući način, a sve je zajedno povezano prozračnošću, svježinom i blistavom vlažnošću. Polja boja se akvarelno pretapaju jedno u drugo čineći jedinstvenu cjelinu.

Ivica Krakić


Među mnogim kritičarima o slikarstvu naše Ingeborg Crnogaj, kao njezina kolegica, slikarica, pjesnikinja i zaljubljenik u ljude dodala bi slijedeće:
Na slikama naše Ingeborg prepoznatljiva rukopisa i stila zauvjek se nastanio duh proljeća i optimizma. Jutarnja rosa poljubila je svaki cvijetak, svaku travku, svaki list. Nasmiješilo se lice nestašne djevojčice, jer joj je anđeo sreće poljubio ruku. Svojim vještim potezima kista donosi nam pred oči slike toliko nježne i prozračne kao krila leptira, nešto meko kao paučina, i nešto toplo poput zrake sunca. Ne možemo proći pored njih, a da se ne zaustavimo, jer na njima caruje proljeće, a taj dar posjeduje samo nekolicina slikara.

Danica Vukelić

POPIS IZLOŽENIH AKVARELA
1. Latica anemone, pamučni papir, 75 x 52 cm
2. Viktorija, 59 x 43 cm
3. Bogatstvo jeseni, 50 x 70 cm
4. Maćuhice, 42 x 54 cm
5. Dvije anemone, 57 x 31 cm
6. Tiha sreće, 41 x 28 cm
7. Perunike, 45 x 30 cm
8. Plavi titraj, 27 x 36 cm
9. Anemone u čaši, 45 x 30 cm
10. Perunika, 40 x 20 cm
11. Nisi sam, 23 x 18 cm
12. Maćuhice, 16 x 11 cm
13. Smiraj, 31 x 23 cm
14. Šapat maćuhica, 31 x 23 cm
15. Život je lijep, 32 x 24 cm
16. Anemona na stolu, 32 x 24 cm
17. Plave anemone, 30 x 20 cm
18. Stepinčevi ljiljani, 59 x 43 cm
19. Glorioza, 40 x 20 cm
20. Hrvatski grob (iz 1991 g. nagovještaj događanja Hrvatske)
21. Vesele maćuhice, 50 x 70 cm
22. Sunčanice, 44 x 30 cm

Slike možete pogledati ovdje: 



Back to  Main Page / Povratak na glavnu stranicu
Invitation / Pozivnica
Virtual tour / Virtualna setnja
Photo / Fotografije

Dizajn kataloga
Prof.dr.sc. Ante Marušić
Realizacija kataloga
Skriptarnica, Unska 3, Zagreb

ISBN 978-953-184-126-9