utorak, 18.11.2003.  

chat   forumi   free mail   web imenik  
iskon portal | infocentar | webcafe | klik magazin | internet usluge | pomoć i podrška  
naslovnica
vijesti
glazba
film/tv/video
sport
auti
novac
tehnoklik
web kuhinja
kultura
crna kronika
lijepi i zdravi
bebe
znanost
iz drugih medija
arhiva
Renata Facan pl. Kušec: Svih pet prstiju
Muke moje
U četvrtak, 23. listopada, u Galeriji FER otvorena je izložba Svih pet prstiju Renate Facan pl. Kušec.

O autorici

Rođena je 10. 05.1964. u Zagrebu. Završila je Školu primjenjenih umjetnosti u Zagrebu i nakon toga je upisala Akademiju likovnih umjetnosti na kojoj je diplomirala u klasi prof. M. Šuteja. U međuvremenu je živjela oko dvije godine u Francuskoj, u Parizu. Povratak u Zagreb značio je početak intenzivnog slikanja. Ozbiljno počinje izlagati 1986. Tada je izložila svoj rad na 17. Salonu mladih u Zagrebu. Bila je uključena u Slikare memorije koji su izlagali po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Istovremeno je shvatila i da se sa svojim slikama može i društveno angažirati. Slijedi 18. Salon mladih, brojne skupne i samostalne izložbe po cijeloj Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji i dobrom dijelu svijeta. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Tada radi cikluse slika o šišmišima te raznim uporabnim predmetima (šparetima, kišobranima, šivaćim mašinama i sl.). Postaje poznata širem gledateljstvu po svom ciklusu o psima. Nakon toga slijedi Jesus Face Superstar. Tehnika slikanja je uglavnom ulje i zlatni listići po specijalnom papiru. Predzadnji ciklus slika je posvećen moru, mornarima, brodovima i Dubrovniku. To su slike koje je radila na papiru i po prvi puta na posebno sušenom drvu, u ulju sa zlatnim listićima što im je dalo pomalo arhaičan izgled nalik na ikone. Ovaj ciklus slika obišao je cijelu Hrvatsku. Bio je u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Karlovcu, Delnicama, Lovranu, Opatiji, Rabu, Pagu, Betini, Splitu, ponovno u Zagrebu i konačno u Dubrovniku gdje završava s tim ciklusom i počinje novim "Začudni dodiri ruku".
Izložbom "Svih pet prstiju" predstavlja javnosti dio svog posljednjeg ciklusa.
Sudjelovala je na desetak likovnih kolonija, oko 50 grupnih te 24 samostalne izložbe u zemlji i svijetu. Njezine slike mogu se vidjeti, osim u galerijama i na Web stranicama.

Švelja

Predgovor Jurja Baldanija

Ruke su preteča govora.

U njima se od iskona gnijezde misli i osjećaji što se razrastaju vremenom u rasponu od ljubavi gradnje do mržnje uništenja. One su radost poroditelja i žalost ukopnika. Sveprisutne dovoljne su same sebi, ali korisnije u dodirima sa živim bićima i tvarima koje ih okružuju. Najsenzibilniji i najuslužniji su dio tijela, njegova najrazvedenija ljepota.

Plejadi umjetnika koji su tokom dugih stoljeća razvoja slikarstva i kiparstva znali uočiti i odati poštovanje rukama, upravo se pridružila i zagrebačka slikarica Renata Facan pl. Kušec. Taj svoj doživljaj ona je iskazala na poseban način. Ruke na njezinim slikama metaforički su znakovi situacija i stanja u kojima njihova posebna obilježja dolaze do punog izražaja. Pojavljuju se u punom realitetu nježnosti ali i oporosti da bi kroz fokus vlastitog postojanja transponirali dijelove prizora stvarnog života. Mikroskopsko promatranje detalja zapravo je imaginacija sveobuhvatnosti u kojoj jedinka progovara o općim sudbinskim zbivanjima.

Težnja je slikarice da suptilnom modelacijom oblika i skučenim registrom gotovo monokromne boje, uraste u srž događanja rasterećenih izvanjskim uresima. Za nju je značajno da scena sugerira posljedice, a promatrača prenosi u dimenziju koja će razotkriti i ono prije, ali i nagovijestiti ono nadolazeće. U, po njoj oslikanim rukama, prepoznaju se milovanja, snaga stiska, blago doticanje, strast, onemoćalost, žudnja i niz drugih tjelesnih i duhovnih manifestacija. Sve te priče fiksirane su u jednoj točki čiji je izuzetan zadatak da postane tumačem nečeg univerzalnog.

Ciklus "Začudni dodiri ruku" Renate Facan pl. Kušec upozorava da, u situaciji konfuznog pluralizma na našoj likovnoj sceni, postoje i umjetnici koji se svojim radom vezuju za životna iskustva u istinitom iskazu ne samo trijumfa radosti već i zlokobne tragike. Vraćanje realističkoj interpretaciji samo je potreba da se u kontekstu tradicionalnog ugrade nove spoznaje sadržajnog čije se komponente grade od suvremenog.
Tisućama ruku oslikanih i modeliranih, a sačuvanih u spoznajama povijesti likovne umjetnosti, pridružuju nam se sada i nove iznikle iz drevne baštine ali osvjedočene kontroverzama tehnizirane civilizacije našeg nemirnog stoljeća.
Ruke su nekada bile preteče govora, ali i sada kada se u svijetu govori tisućama jezika, one su još uvijek dominantne i začuđujuće u svom postojanju te neminovne u životu Čovjeka.

Hommage G. Klimtu

Predgovor Denisa Kuljiša

Lirski kadar Renate Facan nalikuje filmskom kadru: okvir prizora strogo je određen, a motiv - ruke - naslikan je s dubinskom oštrinom, u optici koja nije svojstvena ljudskom oku, nego fotografskoj ili kinematografskoj leći. To upućuje na predkoncepciju, artistički umišljaj ovog crtačkog eseja, a isti dojam potkrepljuje monokromatski nanos boje, smeđi, zemljani ton, kao sa crteža starih majstora, koji su put slikali nikad ne uznastojavši da doslovce oponašaju prirodu. Dvostruka pretkoncepcija - kadra i tonaliteta - u suprotnosti je sa subjektivnim planom njenog slikarskog kadra. Očito je to pogled žene koja slika, ali otuđen, podvrgnut dvostrukoj redakturi. Upućen na ruke i onim dijelovima tijela koji se mogu vidjeti u ogledalu - to je, dakle, subjektivni pogled, ali posve objektivno slikarski prezentiran, disciplinom rutiniranog crtača koji mnogo radi, stalno varirajući svoj prosede svjesno ograničen na jednostavnu premisu.

To je forma, ali što je emocionalni sadržaj slika iz koje su tako nastale?

Odvažujući se na učitavanje, rekao bih da dvostruko distanciranje od vlastitog, subjektivnog plana označava i proizvodi sjetni ton ove lirske minijature, pa meki obrisi intimističkih kadrova ruku koje se međusubno dodiruju te spajaju s dijelovima dječjeg tijela, pobuđuju prilično jak učinak na promatrača ako se u njih udubi. Danas je doista teško odaslati neku "poruku" ili posredovati neko "raspoloženje" ostane li umjetnik u okvirima figuracije, koja se smatra primjerenijom ilustraciji nego slikarskom eksperimentu, ali neme sumnje da je Renati uspjelo to lirsko pregnuće, iako je posegla za izražajnim sredstvom "nemodernim" poput rimovane strofe.


Galerija FER
u prizemlju zgrade D (D025)
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3, Zagreb


Izložba je otvorena radnim danom do 14. studenog 2003. od 8 -15 sati.

Adresa na Internetu:
Galerija FER

IskonInternet
27.10.2003.
Claude Frontisi: Larousse - Povijest umjetnosti
Francuska 'kulturna' rezolucija - 1000 festivala u potrazi za autorima
Grožnjan u fokusu
Looking Awry
Ivan Picelj: Grafički opus 1957. - 2003.
Filip Horvat: 10 dana
CODE:RED Sektor Zagreb
Ciklus Mikea Leigha
Program Filmskog centra
Lakomo oko VI
Ciklus Zorana Tadića
Njemačke detektivske priče
Proglašen pobjednik natječaja HNS-a
Nominacije za nagradu hrvatskog glumišta
Snimljen spot za akciju – 'Stop nasilju među djecom'
Platforma mladih koreografa
Prvi hrvatski rječnik na CD-ROM-u
Dani dizajna
NNNI IV
Picasso, osobno otvara parišku pinakoteku
Likovna kolonija u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče
Obnavlja se Versailles
Kakav radio slušate?
Kraljevski dokumenti na dražbi
KELKOPE: ...bajka...
38. zagrebački salon [arhitektura|2003]
Stvaralački katalizator
Revija #11 - filmovi
Video formes 2004.
Kako razumijem zaštitu životinja?
Ponovno otkrivanje utopije
Art Materijal
Kako zahvaljujete?
Hvala.
Hvala lijepa.
Hvala lijepo.
nikako
Ivan Gavran: Sablja
Vedrana Rudan: Ljubav na posljednji pogled
Ian McEwan: Okajanje
Tarik Kulenović: Jeleni na kiši
Nenad Rizvanović: Dan i još jedan
babylonia
d:p:k:m
fusnota
g.a.m.a.d.
lupiga
konture.com
poezijaonline
kis
algoritam
superknjižara
moderna vremena
jesenski i turk
sveznadar
agm
biovega
celeber
epifanija
hena-com
meandar
profil
školska knjiga
što čitaš?
vbz
| spremi stranicu u favorites | pišite nam
(c) 2000-2003 Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja. Impresum.