Juraj Baldani, prof.

Juraj Baldani rođen je u Velikom Bečkereku u Vojvodini 1929. godine. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1963. godine. Veći dio svog radnog staža djelovao je kao novinar, urednik i likovni kritičar Radio Zagreba.
O likovnim zbivanjima počeo je pisati 1953. godine, a objavio je oko četiri tisuće prikaza, osvrta, kritika i studija o likovnim umjetnicima, izložbama, muzejima i galerijama, kao i o drugim likovnim događanjima i problemima u brojnim novinama, časopisima i zbornicima, te emisijama radija i televizije.
Kao posebna izdanja objavljene su mu monografije Ive Lozice u "Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1971."; "Revolucionarno kiparstvo" u izdanju "Spektra" (1978); "Kiparstvo Stipe Sikirice" u izdanju "Plive" (1986); "Kiparstvo Aleksandra Rukavine" (1987); "Slikarstvo Lidvina Lukete" (1990); "Slikarstvo Danice Biondić" (1992); a koautor je u monografijama Ante Starčevića (1973), Šime Klaića (1974), i Josipa Generalića (1989), dok je monografija "Kiparstvo Izidora Popijača" u tisku.
Autor je i monografskih izložbi Ivana Milata (1982), Alfreda Krupe (1983) i Ice Polovića (1987).
Napisao je predgovore mapama "10 hrvatskih grafičara" ULUH-a (1971), Ivana Lackovića - Croatae (1971), Mladena Vukelića (1975), Sudionika "Zilika" u Karlovcu (1983), Danila Milovanovića (1985), Aide Alikadić (1987), Jakova Mirkovića (1987), Josipa Boltižara (1990), Luke Paljetka (1990), Domenika Gonzi (1998), Dragutina Oraka (1998) i Maria Tomasa (2000).
U raznim publikacijama objavljene su mu opsežnije studije o slikarima i kiparima, te likovnim problemima: V. Lunaček, V. Radauš, LJ. Babić, A. Augustinčić, M. Detoni, I. Sabolić, I. Rabuzin, M. Skurjeni, S. Raškaj, D. Gaži, J. Restek, V. Karas, J. Dalmatinac, "Hrvatski salon 1898", Š. Valus, O. Herman, M. Stančić, I. Dulčić, I. Lozica, K. Hegedušić, M. Virius, P. Franjić, M. Kovačić, J. Fluksi, I. Lovrenčić, S. Stolnik, J. Turković, "Jadranska umjetnost naive", "Hlebinska škola", M. Veža, J. Labaš, Ž. Hegedušić, A. Orlić, Z. Turkalj, J. Cmrok, M. Generalić, B. Grgić, J. i I. Cikač, N. Peričić, T. Kralj, "Prve izložbe hrvatskih umjetnika" i dr.
Autor je koncepcija i predgovora izložbama "20 godina hrvatskog kiparstva 1955-1975." u organizaciji ULUH-a 1977. godine i "Objektivni realizam" u Galeriji "Voćarska" u Zagrebu 1982. godine.
Uobličio je i zvučne kronike, kao serijale, objavljene na Radio Zagrebu o J. Dalmatincu, P. Cezanneu, V. Karasu, S. Raškaj, V. Bukovcu, "Hrvatski salon 1898", "Impresionisti", P. Picassou, kao i serijale o Malim spomenicima kulture, Starim zanatima, Hrvatskom narodnom graditeljstvu, Prvim izložbama hrvatskih umjetnika i dr. Romansirane kronike o životima S. Raškaj i V. Karasa objavljene su u časopisu "Kaj".
Neki od radova prevedeni su mu na slovenski, esperanto, engleski, njemački, talijanski, francuski i japanski.
Surađivao je s brojnim likovnim kolonijama i radionicama kao stručni voditelj, član umjetničkih savjeta i pisac predgovora. To su: Umjetnička kolonija Primošten, "Vinodolski skup" u Novom Vinodolskom, Međunarodni kiparski simpozij "Forma prima" u Krapini, "Lovorka Kukanić" u Rijeci, "Sava" u Slavonskom Brodu, "Vrbovečki likovni susreti" u Vrbovcu, Kolonija naivnih kipara u Ernestinovu, Majski susreti na Sani u Sanskom mostu, "Zilik" u Karlovcu, "Slavino proljeće" u Ozlju, Likovna kolonija u Rogoznici, "Likovna radionica" u Virju, Likovna radionica "Rastoke" u Slunju, "Svibanjski susreti" u Zagrebu, "Likovna radionica Varteksa" u Varaždinu, Likovna radionica "Tragom svjetlosti i boja" u Krašiću, Likovna radionica SOS sela u Lekeniku, "Svibanjski susreti" u Jastrebarskom, Likovna kolonija "Julijana Drašković" u Trakošćanu, Likovna radionica u franjevačkom samostanu u Crniku, Likovna radionica "Okić" u Sv. Martinu pod Okićem i dr.
Djelovao je kao stručni suradnik i član umjetničkih savjeta, te pisac predgovora u katalozima izložbi likovnih društava: Društva naivnih likovnih umjetnika Hrvatske (1964-1976), Likovnog drušva "Grupa 69" (1969-1980), Zajednice likovnih radnika "Zagreb" - sada Hrvatsko likovno društvo (od 1982. godine), te Galerije FER (od 1998. godine).
Bio je također član Umjetničkih savjeta Umjetničkog paviljona u Zagrebu i časopisa društva "Naša djeca" - "Radost" i dr. Angažiran je i kao član žirija više likovnih manifestacija, kao što su Zagrebačka izložba jug. grafike, Zagrebačka izložba jug. crteža, Zagrebački salon, Izložbe karavane Zagreb - Beograd, Radničkog likovnog stvaralaštva Hrvatske, Smotre likovnog stvaralaštva radnika Zagreba, Bienala akvarela Jugoslavije u Karlovcu i dr.
Djelovao je i na području književnosti, a prve je radove objavio kao učenik u dječjim listovima. Kasnije piše pjesme, novele, drame i romane, te prikaze i osvrte koji su objavljivani u brojnim novinama, listovima, revijama i književnim časopisima. U posebnim izdanjima tiskao je zbirku pjesama "Ples sjena" (1953), zbirku pjesama "Spektar" u knjizi "Koloplet" s Tinom Uvjevićem, Franom Alfirevićem Salihom Alićem i dr. u Zagrebu 1954, zbirku novela "Asfaltom popločeno" u Zagrebu (1955), dok je drama "Netko od trojice" objavljena u časopisu "Kulturni radnik" (1955).
Kao tajnik Društva radnika pisaca Hrvatske, obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa "Koraci" (1953-56) i "Biblioteke koraci", koja je objavljivala poeziju i prozu radnika.
Kao profesionalni novinar djelovao je na Radio Zagrebu u svojstvu urednika vijesti, a kasnije urednika emisija "Dogodilo se na današnji dan", "Govorimo o likovnim umjetnostima", "Kulturni tjednik", "Otkrića i ličnosti", "Do prošlosti i natrag", "Povijest u suvremenosti" i dr.
Za svoj književni, novinarski i likovni rad primio je veliki broj priznanja, zahvalnica, diploma i plaketa, a pripale su mu i nagrade: Prva nagrada za pripovijetku lista "Srednjoškolac" u Zagrebu (1946), Posebna nagrada za prijevod novele Federacije esperantista Jugoslavije (1955), Druga nagrada za dramu Saveza amaterskih kazališta Hrvatske (1955), Okupna nagrada za dramu Saveza amaterskih kazališta Hrvatske (1955), "Zlatno pero" Društva novinara Hrvatske (1970), Prva nagrada Jugoslavenske radio-televizije za emisiju u Tjednu jug. radija u Ohridu (1973), Druga nagrada Jug. radio-televizije za emisiju na Tjednu jug. radija u Ohridu (1974), "Zlatno pero" Društva novinara Hrvatske (1975), Prva nagrade Jug. radio-televizije u Tjednu jug. radija u Ohridu (1976) i Plaketa Jug. radio-televizije na Tjenu jug. radija u Ohridu za najbolju emisiju na Petom Tjenu jug. radija u Ohridu (Grand prix 1976) i Godišnja nagrada Radio Zagreba za ostvarene emisije u 1977. godini.
Zastupljen je u leksikonima i enciklopedijama: "Leksikon pisaca Jugoslavije", Novi Sad, Matica srpska (1972), "Hrvatski biografski leksikon", Zagreb, Jug. leksikografski zavod (1984), "Likovna enciklopedija Jugoslavije", Zagreb, Jug. leksikografski zavod "Miroslav Krleža" (1984), "Enciklopedija hrvatske umjetnosti", Zagreb, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" (1995) i "Hrvatski leksikon", Zagreb, naklada "Leksikon d.o.o." (1997).
Član je "Hrvatskog novinarskog društva" u Zagrebu od 1960. godine i "Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske" od 1963. godine.

Novinar, likovni kritičar i književnik Juraj Baldani umro je 15. prosinca 2010. godine u 82. godini nakon kratke i teške bolesti.