---

Mario Tomas   Rođen je u Marinima 1943. g.  Slikarstvom se bavi kontinuirano od 1975. g. Slikarske tehnike izučavao je, i izučio, u specijalki prof. Marc Van der Brooma na Academié Royale des Beaux - Arts de Liége Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) U Hrvatskoj i inozemstvu je do sada priredio 66. samostalnih izložbi. Za svoj rad dobio je više priznanja (1987.g. Plaketa grada Zagreba za slikarstvo). Djela mu se nalaze u privatnim kolekcijama i muzejima u Zagrebu, Hrvatskoj i inozemstvu. Uvršten je u Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Živi i radi u Zagrebu.

---

U svakom slučaju: TOMAS sentimentalno i slikarski izistira na vlastitom nezaboravu te doživljene ljepote ničega, nečega ili svega. Osjeća se njegov otpor prolaznosti, ili slikarevo "trčanje" za tom ljepotom s mnogo lica, među kojima su i preobražaji tužno ili sretno značajno događanje, pa čak i čudo; raskoš snijega na primjer. Slikar zna, dobro, kao i mi svi, da je čovjek posebno, i "peto i šesto" godišnje doba krajolika. On osjetljivo registrira čovjekovu dobru i lošu transfigurativnu prodornost u dojučer nedestruirani krajolik... prof. Vlado Bužančić Najnoviji ciklus Maria Tomasa "Krajolici Hrvatske" još jednom potvrđuje autorove kvalitete. Dokazuje da je slikar vješt opservator koji nepogrešivo vlada prostorom i oblicima u njemu. Posebno dolaze do izražaja suptilnosti kolorizma i luminizma. Paleta mu je izuzetno profinjena i široka u gotovo nezaustavljivim istraživanjima mogućnosti tonaliteta. Premda su njegovi krajolici figuralne provenijencije, bujnost, a pogotovo vatromet boja i bljeskovi svjetla, čine ih istovremeno i kompozicijama čija granična područja ustupaju mjesto lirskoj apstrakciji. Poetika koja prožima predjele ispunjene začudnim treptajima rijeka i jezera, raslinja, dalekih horizonata, livada i brežuljaka, daje slikama specifične ugođaje u kojima ne samo da se prepoznaje trenutak stanja u prirodi, već i rapoloženje umjetnika u trenutku kreacije ... prof. Juraj Baldani Na krajolicima Marija Tomasa efekti svjetla imaju istu ulogu kao i na slikama impresionista ali su kreirani potpuno oprečnim principima morfološkog struktuiranja: umjesto čistih spektralnih boja nanošenih na platno vrhom kista u malim partikulama, umjetnik slika i gradi kompoziciju krajolika širokim plohama čiji uzajamni odnosi, sučeljabanja, interferencije i "lomovi", kao na brušenom dragom kamenu, stvaraju čaroliju treperenja atmosfere i sjaja svjetlosti. U svim tim svojim premijernim pejsažnim prospektima umjetnik se predstavlja najdiskretnijim pjesnikom njihova unutrašnjeg života, lirikom koji zna da prirodni oblici mogu pružiti tisuće divnih vizualnih doživljaja s obzirom na oesbujnost godišnjih doba ili kontinuiranih mijena rasvjete u toku dana ... prof.dr. Vinko Zlamalik

---

Popis slika na izložbi u Galeriji FER Put ka crkvi, suhi pastel, 52 x 68,5 cm, 1997. Jezerce, suhi pastel, 50 x 65 cm, 1998. Cvjetna livada, suhi pastel, 50 x 65 cm, 1998. Bijeli san, suhi pastel, 50 x 65 cm, 1998. Proljetno jutro, suhi pastel, 50 x 65 cm, 1998. Zdenac života, prešani ugljen, 25 x 50 cm, 1998.