NADA ŽILJAK rođena je u Zagrebu 1944. u slikarskoj obitelji Kinert. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1967. i specijalku 1970. Slobodni je umjetnik. Radi u mnogim tehnikama: ulje na platnu i papiru, crteži, akvareli, pasteli, grafika; suha igla, bakropis, linorez.
Radovi joj se nalaze u brojnim muzejima i privatnim zbirkama. Samostalno izlagala na pedesetak izložbi u zemlji i svijetu.
 

---

 
 

Promatrajući slikarstvo Nade Žiljak u kontekstu hrvatskog likovnog izraza i njegovog ambivalentnog dijaloga sa suvremenim europskim tendencijama, moramo primjetiti i baštinjenje umjetničkih htijenja sedamdesetih i osamdesetih godina. Naime, definirali smo Nadinu sliku kao iskustvenu sintezu nadrealizma u strukturalnom okruženju apstraktnog oprostorenja. Međutim, sustavu motiva i tema njezinog stvaralaštva ne možemo prići bez iskustva novotendencijskih upita i dilema o čistoj biti umjetničkog stvaranja, življenja i djelovanja. Od konceptualnog stvaralaštva Nadu odvaja proces sumnje u dobrobit, vrijednost i svrhovitost onoga što radi, naprosto zato što ona ne sumnja u sliku i slikarstvo. U vremenu dok se konceptualisti bave idejama o sebi i propitkuju svijet stvaranja i egzistiranja, Nada se tim istim postulatima predaje kreirajući paralelan univerzum svakodnevnom životu. Na kraju, poetika postmoderne pruža joj svu satisfakciju.

Đuro Vanđura
Iz kataloga izložbe slika,
Budimpešta, OTP Bank Galerija, 1994.

 
Slikarstvo se rađa u svojem cjelovitom realitetu koji je odlučan, stvarateljski, a unatoč tome osjetljivo ženstven. Ova osjećajna čarolija, rađa nedvojbena čudesa koja nas upućuju na ljubav, materinstvo i na sveobuhvatnu žensku snagu, emotivnu začudnost i istinu. Rođenje i život su skladni savez smirenog nestajanja. Vječito kruženje mijen‰ čini ovo slikarstvo istinitim. Stimulira meditaciju. Pobuđuje želje: živi samnom, razmišljaj samnom, osjećaj samnom i svijet će biti veći!

András Csavlek, akademski slikar
Iz kataloga izložbe slika
OTP Bank Galéria, Budapest, 1994.

Individualni nerv se očituje ponajprije u karakteru poteza, u načinu vođenja linije i ocrtavanju traga, znaka. Svojstvenu narav iskazuje i u shvaćanju prostora, u tretiranju plohe kao ekrana intimističkih, oniričkih projekcija, a specifična joj je i paleta izrazito kontrastnih odnosa toplih i hladnih boja, bez predrasuda i straha od apartnog registra visokih i piskutavih tonova. Svaki potez na papiru neravnodušan je rez i zasjek, dinamičan otisak gotovo ekstatičkog raspoloženja, a bjeline i praznine čuvaju napon povlaštenih trenutaka i priječe da se intenziteti ne izgube u hipertrofiji i zasićenosti, prljavštini i neodređenosti. "Klinasto pismo" Nade Žiljak ima ne samo prvotnost ideograma, pa možda i izravnost kojom je prapovijesni lovac fiksirao energetske impulse priželjkivanih životinja, nego čak i onu emanaciju "zadržanih sila bića" (da se tinovski ispomognemo) što ih okamenjeni fosili riba i ptica proniješe kroz daleka i duboka tisućljeća.

Tonko Maroević
Iz kataloga izložbe slika,
Zagreb, DUH Galerija, 1995.

Svaka bi se slika mogla razdijeliti na partiture koje zajedno pak tvore cjelinu. Ali njihove nakupine u ukupnoj kompoziciji nisu nesklad, već obrnuto: čudesan sklad između ženskog i muškog naboja, između intimnih zapisa i epskog pripovijedanja, između subjektivnog pogleda na svijet i objektivnih svjetonadzora.
To su slike sklada reda i nereda, umjetničke intervencije u kaosu, trajno plutanje jednih u drugima, kozmički sustavi ravnoteže i sinergije.

Branka Hlevnjak
Iz kataloga izložbe slika
Slikarska simfonija,
Zagreb, Acta Graphica, 1998.

Motiv psa
Djevojke koje se dodiruju usanama, usamljene djevojke na imaginarnim proplancima, i psi...
Zašto Nada slika ženske figure u romantičnim ugođajima? To bi se moglo dovesti u vezu sa njezinom osjećajnošću. Ali zašto tako često crta psa - to bi odista mogao biti predmet zanimljive analize.
Naime, pas na Nadinim slikama nikad nije glavni lik, već sporedni, kao što se i priliči domaćoj životinji. Gotovo uvijek u društvu je žene, često uzdignute glave prema njezinom licu. Njegova uloga nije u funkciji dekoracije ili pukog ispunjavanja prostora slike, iako je uvijek smješten sa strane, u nekom prirodnom neredu, u kojem pas živi svojim životom, njušeći, krećući se, ili jednostavno - ležeći. Ali uvijek je tu, da bi svojom prisutnosti oplemenio prostor, na radost onih koji, poput svetog Franje Asiškoga, svijet ne mogu zamisliti bez životinja.
U slikarstvu Nade Žiljak nema nikakve tendencioznosti, ono ne tendira ni poruci ni svrsi. Ono nije teško i ne kani to biti. Ali nije ni prazno i proizvoljno. Naprotiv, rezultira neposrednom duhovnom učinkovitošću. Gotovo je transparentna autoričina ideja koja se kreće od pojedinačnog prema općem, to jest od najelementarnijih oblika do cjelovitosti - najelementarnijeg oblika osjećaja do najsavršenijeg oblika osjećaja, privrženosti svijetu.

Dora Kinert Bućan
Iz kataloga izložbe slika
Kinert und Žiljak, Zwei Generationen in der Kroatischen Malerei,
Museum Kloster Asbach, 1996.

Da bismo otkrili Nadin svijet, pozivam vas da zajedno obavimo kratak likovni pregled.
Prvo, polje unutar kojeg se kreću Nadine vizije nadilazi međe prostora poznatog u slikarstvu kao scena koju omeđuju dimenzije širine, dužine i zamišljene perspektive, pred kojom gledatelj uvijek osjeća kao da se nalazi pred prozorom što gleda na tu scenu s horizontom kao faktorom ravnovjesja između umjetnika i gledatelja, ravnovjesja kojim ravnaju zakoni gravitacije i ravnoteže... Nada nadilazi tu povijesnu konvenciju, da bi gledatelja uvukla u prostraniji svijet i u kozmičku viziju u kojoj gledatelj iz pozicije promatranja kroz prozor, odnosno iz položaja ravnoteže, iskoračuje u sceneriju za koju osjećamo da je izvan okvira gravitacije, sceneriju koju se može vidjeti iz položaja odsutnosti težine i slobodnog lebdenja u slobodnom prostoru. Stoga Nada ne konstruira svoje likove u koordinatama vertikale i horizontale, već u četvornoj površini koja se u dubinu pruža do u beskraj. Polje kretanja u njezinim slikama jest spiralno, započinjući pred gledateljem i pružajući se u dubinu slobodnog prostora. Nada polazi od prirode u njezinu kozmičkom a ne zemaljskom značenju...

Ali Nabil Wahba
Ravnatelj Muzeja moderne
egipatske umjetnosti
( iz predgovora kataloga izložbe u Kairu 1995.)

Na početku bilo kojega rada u ove slikarice stoji crtež, primarni slikarski postupak, u polju kojega se zameće, raste i oblikuje određena slikarska misao, ili pak čuvstvo. Štoviše, crtež je svojevrsni znak kvalitete i osobna iskaznica dosadašnjih postignuća Nade Žiljak, što ipak ne znači da pod odjecima toga priznanja njezine slike trpe nepravedno prešućivanje. Međutim, bijelodano je da je crtež autoričin pokretački duh, da je umjetnica svoj crtež razvila do zavidnih ravni uspostavivši izvorno suglasje između kratkih, hitrih klinastih udara, poteza, i pune, oštre, rašljaste, ili valovite linije, kao i osebujni sklad nauma i provedbe.

Josip Škunca
Iz kataloga izložbe slika,
Na prostirci od neba i tla, Galerija Kordić,
Velika Gorica, 1995.

Bit je događanje na slici, u gotovo uvijek neomeđenom prostoru, s likom ili bez njega, s uronjenim znakovima koji mogu biti trava, prepleti, krošnje... no, prije bi se reklo da je naslikan miris trave, šum krošanja i glasanje ljudi i ptica. Još je važnije od toga - dojam traga. Nema li same Nade, glasa se, ili još značajnije, glasat će se njezina crta ili ploha boje.
Tim je govorom uspjela sačuvati, uza sva civilizacijska otuđenja, razaranja tradicionalnih vrijednosti, uz nesklad i nestajanje onoga s čime je odgajana, svoju prvobitnu nedužnost, ostati netaknuta od zla i uz to sačuvati u sebi dobro, sklad, ljepotu, ljubav. Djela Nade Žiljak bilježe pomake u njezinu biću, otkucaje srca, ispovjedni su listovi autobiografskoga obilježja. To naslućuju i likovi, česti u njezinim djelima, a svakako jedan među njima, ženski lelujavi lik, za koji se pitamo je li to personifikacija nje same.

Elena Cvetkova
Iz kataloga izložbe slika
Galerija Forum, Zagreb, 1996.

Kao rijetko gdje u suvremenoj likovnoj umjetnosti, kod Nade Žiljak ostvarena je puna povezanost figura i pejsaža; zaista postaju jedno, upućeni jedno na drugo, sličnoga tkiva, tako da se događa nepre-kidna preobrazba koja se konkretizira u mijeni trenutka, u različitosti izgleda, ali i sličnog pulsiranja životnog. To je i razlog intrigantnosti prizora, otvorenosti interpretacije, izmjene stupnjeva stvarnosti - od konkretnog do dodirivanja metafizičkog. Nada Žiljak ne traga za krutim stilom, njezina poetika se jednostavno dogodila, slobodom ruke i prepuštanjem bogatstvu invencije. A iskrenost pristup‰ karakterizira spontanost geste, ali i potrebita mjera racionalnog. Nada Žiljak izgradila je rukopis kojim dosljedno do svakog zakutka ispunjava površinu.
Nada Žiljak u rastrzanosti vremena (i životne trke i likovne buke) osvojila je i posvojila izraz koji kroz sliku odražava radost i tjeskobu. Izrazila je svu dubinu iskaza, nalazeći u motivima koji su prividno tek dekoracija života, mogućnost za razmišljanje o egzistencijalnim pitanjima. Pokazavši, kroz autentičnost izgrađene poetike, da se i likovnom igrom može doseći jedinstvo umjetničke kreacije i traganje za smislom, ljepotom, ljudskošću.

Stanko Špoljarić
Iz kataloga izložbe crteža
Treperave tratine, Karlovac, 1995

Kao izvorno crtački talenat, Nada Žiljak koristi liniju i u slikama, u gradnji kompozicije i u isticanju tematski ključnih dijelova. Boji pristupa kao mirisu. Ondje gdje u pejzažnom sjećanju dominira zelena, slikarica će joj kao najjačoj pustiti potpunu prevlast. Uz morske motive ili osobitu pejzažnu ulogu neba, slikom će zavladati modra, a u zavrčnom osvjetljenju dana upaljena ljubičasta sutona. Oživljeni doživljaj pejzažnih motiva na slikama zamirišu rosnim pašnjacima, kristalnim zrakom ili svježinom vode. U koloristički ujednačenom okružju linijom je istaknut usamljeni motiv: konj, ptica, cvijet, ljudska figura, napušteni čamac.

Sanja Cvetnić
Iz kataloga izložbe slika,
Galerija likovnih umjetnosti Osijek, 1994.

Samostalne izložbe

1981. Zagreb, Galerija INA, Slike
1982. Zagreb, Galerija Kamensko, Slike
Zagreb, Galerija Nikola Tesla, Slike
1983. Zagreb, Galerija Zagreb, Slike i crteži
1984. Zagreb, Galerija IKRO Mladost
Zagreb, Galerija, Konferencija za aktivnost žena u društvenom razvoju, Slike i crteži
1988. Zagreb, Galerija Klub 42, Crteži
Zagreb, Galerija Trenjevka, Slike
1990. Zaprešić, Knjižnica Ante Kovačić, Slike i crteži
1991. Zagreb, Galerija Kontempora, Slike
Zagreb Studio galerije Karas, Slike
1992. Bjelovar, Muzej grada Bjelovara, Slike i crteži
1993. Zagreb, Galerija Kontempora, Slike
1994. Križevci, Galerija Ars, Slike
Budapest, Mađarska, OTP Bank Galéria, Slike
Zagreb, Galerija Vugrin, Slike
Osijek, Galerija likovnih umjetnosti, Slike i crteži
Karlovac, Likovni salon Ljudevit Šestić, Crteži tušem i kistom
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, Slike i crteži
Đakovo, Dijecezanski muzej, Slike i crteži
1995. Gospić, Muzej Like Gospić, Slike i grafike
Zagreb, Galerija Duh, Obale pune tiine
Rasinja, Galerija Škatulka, Akvareli
Zagreb, Galerija židovske općine, Na obali Galilejskog jezera
Otočac, Narodno sveučilište, Slike i grafike
Velika Gorica, Galerija Kordić, Na prostirci od neba i tla
Zagreb, Galerija Instituta Ruđer Bokovišć, Slike
Kairo, Egipat, Muzej moderne egipatske umjetnosti
Graz, Austrija, Flughafen, Die Farbe im Raume der Zeit
1996. Zagreb, Društvo Podravec, Vedrina jutra
Zagreb, Dom umjetnika Hrvatske, Akvareli
Asbach, Njemačka, Museum Kloster, Dvije generacije u hrvatskom slikarstvu s A. Kinertom
Pakrac, Starogradska vijećnica, Pamćenje
Zagreb, Galerija Forum, Slike
Vinkovci, Gradski muzej, Albert Kinert i Nada Žiljak
Bihać, BiH, Galerija, Grafike
Sarajevo, BiH, Galerija, Grafike
Čazma, Zavičajni muzej, Crteži i akvareli
Novalja, Galerija Era, Slike i akvareli, Kao vjetar kao more
Rijeka, Muzej grada, Grafike (s Z. Pozaić i N. Arbanas)
Parz, Austrija, Künstelerzentrum, Kontakte "Grenzelos" (s grupom 91)
1997. Starigrad, Galerija Jerolim, Crteži
Kijev, Ukraina, Nacionalni umjetnički muzej, Slike
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, V. Devidé - N. Žiljak "Haibuni"
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina V. Mc Master - N. Žiljak "Vezani za toranj"
Zapreić, Galerija Razvid, Bakropisi
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, Tam čist pod strehom, Ilustracije
1998. Pečuh, Mađarska, Müvészetek Háza, Pasteli
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, Ljubavna režanja, Ilustracije
Gornja Stubica, Galerija dvorca Orišć, Pjesma o sjaju vode