Mirjana Sakač, prof.
Izložba slika "Hrvatsko-Švedski dodiri"Skupne izložbe oduvijek provociraju iznimnim likovnim nabojem, jer na njima umjetnici svoja djela ne prezentiraju samo posjetiteljima, nego se istodobno tako "nezaštićeno" otvaraju i pred izoštrenim okom suizlagača. U želji za zajedničkim izlaganjem umjetnici na ovakvim izložbama uobičajeno pronalaze nit povezanosti.
Na ovoj izložbi ta je nit ŠVEDSKA. S tom dalekom sjevernom zemljom izlagači su povezani bilo kroz službeni boravak, bilo putem obiteljskih veza ili čak izlaganjem svojih djela u Švedskoj. Taj doticaj sa Švedskom nalazimo kao trag u svim djelima izlagača.
Antonija CESAREC
Antonija Cesarec slikarstvom se počela baviti god. 1987. i do sada je izlagala na sedam samostalnih i i mnogim skupnim izložbama. Česta je sudionica likovnih kolonija i radionica u školama. Isto tako donatorica je na brojnim humanitarnim i sportskim aktivnostima. Likovnu naobrazbu stiče u "Studiju Tanay", zatim u autorskoj školi slikanja "Agora", te u istoj školi završava "MAJSTORICU" u klasi prof. Ksenije Turčić. Slika u tehnici ulja, akrila, tuša, gvaša, a velikom vještinom izrađuje i eko slike cvjetnih kolaža. Članica je likovnih udruga u Zagrebu, Prelogu i Ludbregu. U svakom načinu slikanja Antonija Cesarec njeguje veoma samosvojan odnos prema predmetu ili krajoliku. Umjetnica izrazitim likovnim senzibilitetom pretače realnost u apstraktne oblike zadržavajući ipak prepoznatljivu naznaku bitnih elemenata stvarnosti. Obiteljske veze vode ju u Švedsku, gdje boravi i slika nekoliko mjeseci godišnje. Slika na izložbi s motivom jezera Mösnaren jedna je od mnogih nastala u Švedskoj.
Đurđa DEBOGOVIĆ
Đurđa Debogović nakon završetka škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu zaposlila se u svojstvu dizajnera u tvornici keramike- današnjem "Inkeru". Međutim potaknuta željom za vlastitom kreativnošću nije se zaustavila tek na dizajniranju tvorničkih proizvoda, te se već nizom godina intenzivno bavi slikanjem. Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama. Izloženi pejsaži Samobora, u kojem živi izvanredni su u tehnici ostakljene keramike. Ističu se skladnom kompozicijom, vedrinom motiva, nježnim bojama, privlačni su i ugodni oku. I ovom prigodom možemo naglasiti da su upravo u Samoboru 20-tih i 30-tih godina često boravili švedski slavisti družeći se s osnivačem i prvim predsjednikom Hrvatsko švedskog društva Franjom Bučarom.
Zlatko JAKUŠ
Zlatko Jakuš poslije završene srednje škole u Zagrebu studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Stockholmu smjer grafike u klasi prof. Nils G. Stenovista od 1971-75 specijalnost gravura. Tijekom godina kao vrstan umjetnik okušao se u svim grafičkim tehnikama. Umjetnikova preciznost u izvedbi minucioznog formata došlo je do punog izražaja i izvedbi više od dvije stotine poštanskih maraka oblikovanih za mnoge zemlje, a ponajviše za Švedsku. Izlagao je u Zagrebu, Varaždinu, Splitu i Ljubljani, od europskih zemalja prije svega u Švedskoj, zatim Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, nadalje New Yorku, Japanu, Tajvanu i Singapuru. Na izložbi izlaže 3 gravure Stockholma, koje savršeno očituju organiziranu precioznost njegovog samosvojnog grafičkog izražaja.
Danko PRIBAČIĆ
Danko Pribačić uključuje se godine 1975. u novonastalu slikarsku sekciju "Nikole Tesle". Oduševljava se svojim novim otkrićem - slikanjem, te traži i ubrzo nalazi odlične voditelje akad. slikaricu Maju Mubrin i u Centru za likovni odgoj grada Zagreba je do sada izlagao 8 puta, te na više skupnih izložbi, od kojih posebice valja istaknuti onu u Stockholmu. Vješto se služi slikarskim tehnikama. Prije dvadesetak godina boravio je godinu dana u Švedskoj, te su tamo nastali neki njegovi urbani pejsaži. Na izložbi izlaže motive Botaničkog vrta u Zagrebu, urbani pejsaž nastao u vrijeme boravka u Švedskoj i još nekoliko varijanti motiva iz Švedske uz koju ga čini se vežu trajne veze njegove inspiracije.
Ljubomir RADOVANČEVIĆ
Ljubomir Radovančević liječnik po struci likovno obrazovanje stiče u nekoliko slikarskih i kiparskih škola. Uz svoje zahtjevno zanimanje intenzivno se bavi umjetničkim stvaralaštvom, te je do sada izlagao na 35. samostalnih i preko 100. kolektivnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Za svoj rad primio je nekoliko priznanja i diploma. Sudionik je brojnih likovnih kolonija, a često putuje i na studijska putovanja. Radi u raznim slikarskim tehnikama, a tematski velika mu je preokupacija pejsaž. Izložene slike s motivom Gorskog kotara i mediteranskog krajolika dočaravaju zgusnutim i pomalo "teškim" bojama u velikim slobodnim potezima izrazito samosvojno viđenje prirodnih ljepota ovih krajeva.
Nikola REISER
Nikola Reiser, akademski slikar, akademik. Poslije drugog svjetskog rata umjetnik završava studij ALU započet još godine 1939. Kao redovni profesor predaje na Likovnoj akademiji od 1969-83., vodi majstorsku radionicu, a član HAZU postaje godine 1977. Tijekom godina često je putovao Europom, a od godine 1966-69. boravi redovito izvjesno vrijeme u Švedskoj. Slikarstvo Nikole Reisera odlikuje se suptilnim kolorističkim izrazom. Njegovim blagim ugođajima, često nostalgične atmosfere i istančane lirske osjetljivosti ponajviše je odgovarala tehnika akvarela. Najviše zastupljene teme umjetnikovih akvarela su kompozicije mrtve prirode s cvijećem.
Vjera REISER
Vjera Reiser u proteklih se dvadesetak godina svojim radom nedvojbeno svrstala među likovne profesionalce. Izvorište svojih tema ponajčešće pronalazi u starohrvatskim izvornim tekstovima te vrlo samosvojno slika neosakralnu minijaturu. Odabir boja, te lepršavi potezi kista znalački su usklađeni s tematikom ovih motiva. Do sada je samostalno izlagala više od dvadeset puta. Značajna je njezina suradnja sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba za koji je oslikala 3 mape. Ovom prigodom želimo posebice istaknuti da se umjetnica god. 1988. na samostalnoj izložbi u Stockholmu predstavila sa 30 minijatura. Čest motiv slikarice je starozavjetni prorok Jona, koji je zapažen i na nedavnoj izložbi. Ističemo da je u Stockholmu uočljivo prisutan motiv ribe iz priče o Joni, nalazimo ga na slikama, mozaicima, skulpturama i crkvenoj ornamentici. I tako je upravo taj švedski Jona umjetnici dao snažan dodatni poticaj u njezinom daljnjem stvaranju.
Gordana STANKOVIĆ
Gordana Stanković slika već dvadesetak godina, članica je Hrvatskog likovnog društva u Zagrebu. Do sada je izlagala na 18 samostalnih izložbi i oko 70 skupnih izložaba. Za svoj rad primila je brojna priznanja i nagrade. Slike joj se nalaze u privatnim zbirkama i galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Na izložbi izlaže 7 ulja na platnu. Umjetnica je izraziti kolorist. Znalački gradi kompozicije svojih pejsaža, a bogatom paletom njezinasigurna ruka stvara čudesna ozračja krajolika. Poput tisuća varnica blješte njezini pejsaži s mediteranskog podneblja, a sasvim suprotno tome izložene slike s motivima iz Švedske tihe su i smirene slikane zgusnutom i škrtijom paletom. Gordana Stanković nedvojbeno je umjetnica istančanog likovnog osjećaja, te bogate i maštovite
imaginacije.
Mirjana Sakač, prof..
povijesti umjetnosti
