ALMA DUJMOVIĆ
"HELIKOIDNI SNOVI"
Izložba slika i crteža
12. lipnja - 11. srpnja 2003.
Alma Dujmović rođena je 1958. godine u Puli. Školovala se na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Milivoja Unkovića. Diplomirala je 1984, nakon čega se vraća na Krk i aktivno uključuje u kulturni život otoka, organizirajući izložbe raznih autora u galeriji "Toš" u Puntu i galeriji "Dekumanus" u Krku. Svoj likovni izraz pronašla je istražujući u raznim tehnikama - od ulja na platnu, crteža, akvarela i grafike, do mozaika. Održala je dvadesetak samostalnih i tridesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj, a u inozemstvu je izlagala u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj i Poljskoj. Sudjelovala je u radu mnogih slikarskih kolonija, a dobitnica je i otkupnih nagrada Centra za kulturu grada Krka, te onih na slikarskim manifestacijama Ex Tempore u Voloskom i u Piranu.
Njezini radovi sakralnog karaktera s tematikom Križnog puta u stalnim su postavima liturgijskih prostora (u tehnici mozaika iznad Punta na Krku, a u tehnici ulja na platnu u crkvici sv.Antona na Lakmartinu na Krku). Radila je i kao ilustrator knjiga i monografija.
Zaposlena je kao likovni pedagog u školi "Fran Krsto Frankopan" u Krku, aktivno radeći na razvijanju dječjeg likovnog izraza. Dugi niz godina sudjeluje u radu stvaralaštva za djecu na "Novigradskom proljeću", a već niz godina vodi i likovnu radionicu za odrasle u galeriji "Toš" u Puntu.
Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1985. godine.
Adresa:
ALMA DUJMOVIĆ
Muraj 12, Kornić 51517
Tel.: (+385 51) 851 134
Tel.: (+385 91) 566 1769
E-mail: alma.dujmovic@inet.hr
SAMOSTALNE IZLOŽBE 1983. Galerija "Toš", Punat
1984. Galerija "Toš", Punat
1985. Galerija "Jadroagent", Rijeka
1986. Kamp "Bunculuka", Baška
1986. Galerija buffeta "Kavka", Kranj / Slovenija
1987. Izložba na međunarodnoj likovnoj koloniji "Osetnica '87"/Poljska
1988. Knjižara inozemne literature "Mladost", Rijeka
1988. Restoran "Lido", Opatija
1988. Muzej franjevačkog samostana na Košljunu / Krk
1989. Galerija "Baćin dvor", Vrbnik
1990. Galerija "Toš", Punat
1993. Yacht klub "Skiper", Punat
1994. Bad Soden - Frankfurt / Njemačka
1994. Idstein / Njemačka
1995. Galerija "Na vidmu", Ilirska Bistrica / Slovenija
1995. Galerija "Juraj Klović", Rijeka
1995. Galerija "Toš", Punat
1996. Galerija "Decumanus", Krk
1996. Baden, Vila "Ermitage" / Švicarska
1997. Galerija "Kvarner", Malinska
1998. Galerija "Decumanus", Krk
1999. Galerija "Toš", Punat
2001. Galerija "Knežev dvor", Rab
2002. Galerija "Decumanus", Krk
2002. Galerija "Sveti Nikola", Malinska
2003. Gradska vijećnica, Novigrad
2003. Galerija FER, ZagrebSKUPNE IZLOŽBE 1984. "Narodna čitaonica", Krk
1986. "Narodna čitaonica ", Krk
1986. Galerija "Toš", Punat
1986. Galerija "Juraj Klović", Rijeka
1986 . Moderna galerija Rijeka, Rijeka
1987. Izložba članova HDLU-a Rijeka, Dubrovnik
1987. Galerija "Mali salon", Rijeka
1987. Galerija "Juraj Klović", Rijeka
1987. Likovna kolonija "Osetnica '87",Legnica / Poljska
1987. Izložba malih formata, Gdyna /Poljska
1988. Izložba članova HDLU-a Rijeka, "Meštrovićev paviljon", Zagreb
1988. Galerija"Juraj Šporer", Opatija
1989. Likovna kolonija, Vrbovec
1989. Galerija "Mali salon", Rijeka
1990. Galerija "Juraj Klović", Rijeka
1991. Galerija "Decumanus", Krk
1993. München / Njemačka
1994. Galerija "Mali salon", Rijeka
1994. "Ex Tempore", Opatija
1994. Galerija "Decumanus", Krk
1995. Galerija "Mali salon", Rijeka
1995. Galerija "Decumanus", Krk
1996. Galerija "Filodrammatica", Rijeka
1997. Muzej grada Rijeke, Rijeka
1997. Galerija "Decumanus", Krk
1998. Galerija "Kortil", Rijeka
1999. Galerija "Filodrammatica", Rijeka
Cijeli svoj slikarski vijek Alma Dujmović slika podvodni svijet. Slika svijet školjki, puževa i čudesnih mekušaca, uronjen u ohlađeno, sfumatno osvijetljeno blijedo ozračje, svo od plavkastih i ružičastih tonaliteta, od suptilne poetičnosti i od meditativnosti. I slikajući ga sanja. Sanja svijet tišine i mistike. Svijet sugestivno privlačan i beskrajno asocijativan. I pun neke tako nestvarne stvarnosti. Stvarnosti satkane od snova. Od impresija i uobrazilja. Je li to privid, ili poetska realnost? I postoje li negdje takve začudne školjke-papalice iz kojih tajnovito izranjaju pipci oktopusa? A te neobične, zgrčene nakupine akvatičkih helikoida, koji su jedni drugima istodobno i krajevi i ishodišta, jesu li neke zgusnute tajne, ili možda neki beskrajni labirinti duše? Ili su te školjke tritonsko trublje, čijim čarobnim sedefastim zavojnicama šume i odjekuju božanske legende? Svi ti oblici magične ljepote i sve njihove čudesne mutacije, iscrtane i islikane precizno, rafinirano i gotovo virtuozno, snagom zrelog, sasvim osobitog i izrazito senzibilnog slikara - je li to jedna druga priroda, usporedna s postojećom?
Zasigurno jest, ali ta usporedna priroda ovdje je na prvi pogled tako stvarna, a opet tako imaginarna i nepoznata. Opipljiva i uvjerljiva, a opet tako rasplinjujuća i nadrealna. Tako ćutilna, a opet tako nedodirljiva i tako izvan prostora i vremena - kontemplativna i iluzivna, puna nekih primordijalnih gibanja i energija vječnosti, nepoznatih maglica, snova i fantazija. A snovi i fantazije stoje tu iznad činjenične opipljivosti, dok stvarnost i imaginacija hodaju ruku pod ruku rubom fantastične vizije, dnom mora i beskrajem svemira, poigravajući se granicom slućenog i mislenog, spajajući obale bliskog i neograničenog, sljubljujući svjetove materije i nematerije i težeći za stanjem sklada i čiste sublimacije. Zbilja i simbolika isprepliću se i uvlače u zavojnice školjki i puževa, jer u tim širenjima i kruženjima, u tim beskrajnim rotacijama, skrivene su prvobitnosti i ishodiša, polazišta i središta. Skrivena je evolucija života i evolucija postanka, ozračena simbolikom i poetikom, produhovljenošću i ljepotom. I nekim posebnim hedonizmom, gdje je stvarnost premošćena idealima i savršenstvom, gdje je sve nekako eterično i mitsko, fluidno i ugođajno, prividno i nadstvarno.
A u dnu svega, poput zrnca, ili poput svojevrsnog odslika, zauzdana je intima - autoričina intima. Ona osobna i ona slikarska, koja govori o suzdržanim emocijama i zatajenim strastima, o površinskim mirnoćama i doziranim poetikama. O jednom slikarskom živom tkivu i živoj materiji u nutrini i o snovitim vizijama na površini. O jednoj specifičnoj ambivalentnosti, gdje su mijene, kretanja i trajanja kontrolirani i harmonično odmjereni i sve je nekako pročišćeno i lišeno suvišnosti, dovedeno u stroga mjerila i odnose, u skladnu i izbalansiranu ravnotežu, gdje je potez "sitnohodan", suptilan i bez svake prekomjernosti, boja prozračna i lazurna, a svjetlo precizno, samim vrškom kista uvučeno u podmorske labirinte. Ipak! Ispod epiderme temperament povremeno prigušeno pulsira, lirska osjećajnost se s vremena na vrijeme zgušnjava i daje maha gesti, a lazure se mreškaju i uznemiruju. Možda su to signali! Možda nove transformacije! Možda se helikoidi bude i polako napuštaju snove! Jer čini se nekad kao da se napinju i plove nekim novim, drugim prostorima, već ponegdje sasvim bliskim apstrakciji.
Višnja Slavica - Gabout
ULOMCI PREDGOVORA ZA KATALOGE Umjetnica stvara slike kao što priroda gradi svoje oblike ali, se ne mogu s njom usporediti jer motivi na njenim slikama su natopljeni emocijama i u sebi nose bezvremeno. Paleta je resvjetljena i plastična cjelina definirana na jedan isključivo pikturalan način. Slike Alme Dujmović nose u sebi atmosferu pastoralnog ugođaja proizašlog iz vjerovanja u moć lijepog. Taj estetizam sadrži u sebi vjerovanje u klasičnu sliku, u sliku temeljenu na principima djelovanja likovnih elemenata.
Biserka Smoljan - Čerina
Motiv, uvijek isti a drugačiji, obnavlja se od slike do slike. Najuzbudljiviji je trenutak kada bljesak svjetla nadire iz dubine u tišinu prostora, jer je zagledanje u otvorenu propuklinu najizravniji dodir sa slikaričinim svijetom.Taj gotovo metafizički doživljaj svjetlosti koja onemogućuje svaki susret, postaje ishodište očitovanja univerzalne dvojnosti i suprotnosti, diobe na kojoj počiva svaka bitka, na kojoj se temelji život.Branka Arh
Od mnogobrojnih slikarskih poetika i trendova koji su se pojavili u postmodernističko doba, slikarica se priklonila onom koji joj je ostavio slobodu lirskog, intimističkog izričaja, ostajući uvijek na neki način u tragu predmetne prepoznatljivosti, vjerna klasičnim likovnim sredstvima i okrenuta tradicionalnom likovnom postupku. Jer ona je jedan od onih samozatajnih, sebi okrenutih slikara koji slijede svoj osobni, unutranji umjetnički poriv i vode kreativni dijalog u sebi i sa sobom, a grade cijeli svoj likovni svijet oko jednoga motiva, bruseći i cizelirajući unutar njegovih zadanih odrednica elemente likovnog govora.Višnja Slavica - Gabout
SLIKE
(ulja na platnu)
CRTEŽI
(olovka i kreda na papiru)
Fotografija
Mario Hlača
Grafičko oblikovanje, priprema i tiskanje kataloga
SWAN d.o.o., SamoborISBN 953-184-858-X
