FRANO BAĆE
(1911. -
1993.)
Izložba crteža, litografija i grafika
18. studenog - 17. prosinca 2004.
FRANO BAĆE
Slikar bez cjelovitog opusa, grafičar koji je stvarao u svim tehnikama, autor primijenjenih uradaka u metalu i staklu, vrstan pedagog, organizator i aktivan djelatnik Udruženja likovnih umjetnika.
Rođen je 1911. godine u Pakoštanima, školovan u Splitu i Zagrebu, gdje diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti 1934. godine. Odlazio je 1931. godine na studijski boravak u Prag i Dresden.
Nastavljač je velike grafičke tradicije i izravni nasljednik preminulog Tomislava Krizmana. Kao pedagog 1956. godine na ALU, zajedno sa Marijanom Detonijem osniva samostalni Grafički odjel s dodiplomskim i postdiplomskim studijem.
Uz Vilka Glihu i Ivana Švertaseka suosnivač je Radionice za obradu plemenitih metala pri Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, koja i danas uspješno radi.
Od 1956. g. surađuje sa Protokolom kabineta Predsjednika Republike, te je član Komisije za kulturne veze sa inozemstvom.
U radu primjenjuje gotovo sve slikarske i grafičke tehnike: akvarel, pastel, drvorez, linorez, bakropis, litografiju, monotypiju i dr.
Bavio se dizajnom stakla (kristal), obradom plemenitog metala (alkarski štit i dr. ), te ilustracijama: O. Župančić - Ciciban; V. Nazor - Puškibuški ; I. G. Kovačić - Jama; Ognji i rože; M. Božić - Neisplakani; V. Kaleb - Divota prašine.
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu radi od 1956. godine pa sve do umirovljenja 1982. godine.
Kao mnogi nadareni mladići iz Dalmacije i Frano Baće, nakon završene srednje škole u Splitu, krenuo je u Zagreb kako bi svoje slikarske sklonosti nadogradio znanjem i umijećem na Akademiji likovnih umjetnosti. Profesori su mu bili vrsni hrvatski slikari J. Kljaković, Lj. Babić, V. Becić, T. Krizman i M. Tartaglia, a nakon diplome usavršavao se još kod avangardnog njemačkog slikara i grafičara Otta Dixa u Drezdenu.
Već prvi njegovi samostalni radovi pokazuju intenzivno zanimanje za predjele i život u Dalmaciji, posebno ribara i žena otočanki, viđenih u scenama njihove svakodnevnice. Prvu samostalnu izložbu imao je 1935. godine u Splitu. Uz rad na raznovrsnim slikarskim i grafičkim tehnikama djelovao je i kao profesor crtanja na gimnazijama u Beloj Crkvi i Prokuplju. Početak drugog svjetskog rata zatekao ga je u Beogradu za čijeg je bombardiranja 1941. godine stradala većina njegovih radova, oko 70-tak, pripremljenih za samostalnu izložbu u tom gradu. Od 1942. godine postaje aktivni sudionik narodnooslobodilačkog rata, a po njegovu završetku predaje na Partizanskoj gimnaziji u Zagrebu do 1948. godine.
U tom razdoblju nastaju ciklusi radova koji jasno pokazuju da je nastavljač tradicionalnih kvaliteta inauguriranih u slijedu njegovih predhodnika M. K. Crnčića (1865.-1930.), T. Krizmana (1882.-1955.) i Lj. Babića (1890.-1974.). Iako aktivno angažiran u NOB-u Frano Baće nije se priklonio onim umjetnicima koji su prihvatili postulate socrealizma, odnosno politički angažiranih tema. Isto tako nije se uključio niti među one koji su svoj izraz našli u uzorima apstraktnih viđenja. Prvi je to uočio i objavio povjesničar umjetnosti Vladimir Gudac u predgovoru posthumne izložbe Frana Baće 1996. godine, gdje posebno naglašava: "Do sada nedovoljno istražen fenomen hrvatskih umjetnika koji su se od kasnih 40-tih do 60-tih opirali socrealizmu na drugačiji način od njihovih kolega apstrakcionista, stvarajući zanimljivu stilizaciju figurativnih motiva, što čini zaseban dio hrvatske likovne kulture u europskom kontekstu".
Godine 1956. Frano Baće postaje profesorom Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje s M. Detonijem osniva i vodi odjel za grafiku, te se potvrđuje kao vrstan pedagog koji će odgojiti generacije hrvatskih grafičara.
Njegovi radovi ostvareni su u svim slikarskim tehnikama, a posebnu plodnost iskazao je u širokom dijapazonu grafičkih mogućnosti. Već 1948. godine zapažena je njegova mapa "Jama" inspirirana poemom I. G. Kovačića na čijim se listovima nalaze impresivni odjeci potresnih stihova. Svoju privrženost primorskim motivima potvrdio je i na ciklusima grafika s prizorima iz Dalmacije 1958. godine i otoka Visa 1964. godine. Mnogi od radova koji su nastajali u godinama, nakon onih uništenih u bombardiranju Beograda, nestali su u drugom nesretnom slučaju, u požaru upravo kada je postao profesor ALU-i. Ipak i ono što je spašeno, izbjegavši tragično uništenje, dovoljno govori o autoru širokih potencijala sagledanja svijeta oko sebe, njegova objektivnog i emotivnog analiziranja viđenog i doživljenog, te suptilne umješnosti u izvedbi i izradbi različitim tehnikama: freskama, uljima, akvarelima, pastelima, drvorezima, linorezima, bakropisima, litografijama, monotypijama, temperama, gvaševima, akvatintama te ilustracijama i opremom knjiga. Iskazao se i na području primijenjenih umjetnosti obradom plemenitih materijala (iskucavanjem i inkrustacijama) izradom nakita, stakla, pladnjeva i drugog. Za sinjsku alku kreirao je prelazni srebrni štit koji se od 1959.-1990. godine uručivao slavodobitniku Alke.
Teme i motivi slika i grafika bili su mu raznovrsni, ali su ipak prevladavali oni iz Dalmacije i Primorja s prizorima iz svakodnevnih zbivanja od kojih se često ponavljao onaj s ribarima u čamcima za vrijeme ribolova. Autor je i niza produhovljenih portreta, mrtvih priroda, ptica, urbanih vizura u kojima je posebno znao sažeti značajke grada, ali i odraziti ugođaj sredine.
Opus Frana Baće, iako dva puta okrnjen tragičnim usudima, ipak svjedoči o istrajnosti umjetnika da svoju viziju likovnog oblikovanja održi u konstanti sazrijevanja, nadograđivanja tradicionalnih zasada suvremenim događanjima i sposobnošću da svoja viđenja prožme psihološkim vibracijama. Nekoliko izdvojenih primjera potvrđuju značajke cjeline. On je objektivac koji u sagledanom zna pronaći sažetak i fiksirati ga gotovo do pojma - znaka. "Žene koje nose teret na glavi" zapravo su izdanci raslinja što prima ljudski olik, one su više personifikacija postojanja nego portret. Istovremeno su odraz shvaćanja da čovjek, životinja, bilje i cvijeće čine jedinstveni sklop trenutka koji u krajnosti odražava živi život. I "Čamci" na moru ili izvučeni na obali okruženi su anonimnim likovima, ali su upečatljivi pokazatelji sudbine ljudi vezanih za plovidbu i ribarenje. Kada se odlučuje za krajolik, slikar sintetizira konfiguraciju sa zdanjima i vegetacijom da bi stvorio ugođaj logičke sraštenosti ambijenta s onima koji žive u njemu, bilo da ih naznačuje kao prisutnost sjenke ili ih izostavlja u fizičkoj pojavnosti da bi ih ponudio kroz asocijativnu duhovnost. Slična raspoloženja demonstrira kada suprotstavlja prirodu i gradske jezgre, te ih pretvara u nedjeljive organizme.
Slikarski opus Frana Baće prekinut je neizbježnim krajem, ali slikarevo djelovanje ostaje kao pečat jedne snažne misli: imperativno vezivanje za simbiozu tvarnog i emotivnog, što ostaje svim vremenima usprkos. Takvo je i slikarstvo Frana Baće: usprkos "socrealizmu" i "apstrakciji" - koji su već izblijedjeli - njegova ostvarenja zrače istinom i ljubavlju za oblike i boje, te toplinom ugođaja.
Juraj Baldani
POPIS IZLOŽENIH RADOVA 1. Komiža - otok Vis, crtež kredom, 220 x 310 mm, nedatirano
2. Rukavac - ribarsko selo - otok Vis, crtež kredom, 200 x 300 mm, nedatirano
3. Rukavac - ribarsko selo - otok Vis, crtež kredom, 160 x 280 mm, nedatirano
4. Komiža - otok Vis, litografija, 140 x 265 mm, nedatirano
5. Motiv s Visa, litografija - pokusni otisak, 180 x 310 mm, nedatirano
6. Motiv s Visa, litografija, 225 x 320 mm , nedatirano
7. Motiv s Visa, crtež kredom, 210 x 385 mm, nedatirano
8. Motiv s Visa, litografija, 210 x 350 mm, nedatirano
9. Motiv s Visa, litografija, 250 x 350 mm, nedatirano
10. Škrip - otok Brač, litografija, 198 x 310 mm, nedatirano
11. Motiv s Visa, litografija, 206 x 384 mm , nedatirano
12. Motiv s Visa, litografija, 216 x 392 mm, nedatirano
13. Motiv s Visa, litografija, 206 x 384 mm , nedatirano
14. Rukavac - otok Vis, linorez u boji iz mape "Grafike otoka Visa", 260 x 385 mm, 1964.
15. Rukavac - otok Vis, linorez u boji iz mape "Grafike otoka Visa", 106 x 154 mm, 1964.
16. Jesen, linorez u boji, 370 x 178 mm, 1986.
17. Jesen, linorez u boji, 194 x 94 mm, 1986.
18. Žena s lišćem na glavi, crtež kredom, 400 x 300 cm, nedatirano
19. Jesen, crtež tušem, 112 x 85 mm, nedatirano
20. Žena koja spava, crtež kredom, 150 x 200 mm, 1946.
21. Djevojčica, crtež tušem, 225 x 175 mm, nedatiran
22. Djevojčica s pletenicom, crtež tušem, 225 x 175 mm, nedatiran
23. Starica šiva, crtež tušem, 230 x 180 mm, nedatirano
24. Mišo - prvi koraci, crtež tušem, 210 x 150 mm, 1944.
25. Jesen, grafika, 160 x 70, nedatirano
26. Jesen, linorez, 110 x 55, nedatirano
27. Žena koja spava, crtež kredom, 150 x 195 mm, 1946.
28. Žena koja šiva, crtež kredom, 350 x 270 mm, 1941.
29. Žena koja spava, crtež kredom, 150 x 195 mm, 1946.
30. Djevojčica s pletenicama, crtež tušem, 225 x 175 mm, nedatiran
31. Djevojčica s pletenicama, crtež tušem, 225 x 175 mm, nedatiran
32. Mišo spava, crtež tušem, 170 x 240 mm, nedatirano
33. Žena koja veze, crtež kredom, 190 x 130 mm, 1946.
34. Dubrovnik, mala grafika, 140 x 170 mm, nedatirano
35. Dubrovnik, mala grafika, 102 x 145 mm, nedatirano
36. Trogir, mala grafika, 92 x 118 mm, nedatirano
37. Osijek, mala grafika, 130 x 200 mm, nedatirano
38. Sv. Stefan - Crnogorsko primorje, mala grafika, 107 x 145 mm, nedatirano
39. Rovinj, mala grafika, 124 x 200 mm, nedatirano
40. Osijek, mala grafika, 100 x 162 mm, nedatirano
41. Grad Zagreb u XVIII st., mala grafika, 91 x 165 mm, 1980. tif
42. Korčula, mala grafika, 110 x 140 mm, nedatirano
43. Brionska panorama, mala grafika, 83 x 158 mm, nedatirano
44. Motiv iz Istre, mala grafika, 100 x 125 mm, nedatirano
45. Hvar, mala grafika, 100 x 125 mm, nedatirano
46. Vis - mjesto i luka, mala grafika, 92 x 185 mm, nedatirano
47. Fotografija narukvice od srebra
48. Ilustracija knjige "Puškibuški"
49. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
50. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
51. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
52. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
53. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
54. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
55. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
56. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
57. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
58. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
59. Jama, grafika iz mape "Jama", nedatirano
60. Nacrt za tucanu gravuru u srebru, crtež tušem, 150 x 260 mm, nedatirano
61. Odmor ribara - Komiža, crtež kredom, 205 x 260 mm, 1935.
62. Obitelj Kuljiš-Pace - Komiža, crtež kredom, 170 x 260 mm, 1935.
63. Ribar i mreža, crtež kredom, 200 x 200 mm, nedatirano
64. Uvala Gnezica - Komiža, crtež kredom,240 x 220 mm, 1935
65. Toni Marinković Ojiga - Komiža, crtež kredom, 200 x 200 mm, 19335.
66. Petar Božanić - Komiža, crtež kredom, 225 x 170 mm, 1935.
67. Ribar - Komiža, crtež kredom, 250 x 135 mm, 1935.
68. Starica - Komiža, crtež kredom, 230 x 148 mm, 1935.
69. Zlatko Tomčić - pjesnik, crtež tušem, 300 x 200 mm, nedatirano
70. Portret mladića, crtež tušem, 220 x 150 mm, nedatirano
71. Autoportret, crtež tušem, 240 x 190 mm, nedatirano
72. Portret mlade žene, crtež tušem, 210 x 160 mm, nedatirano
73. Portret djevojčice, crtež tušem, 210 x 150, nedatirano
74. Soljenje srdela, crtež tušem, nedatirano
75. Model u atelieru, crtež tušem, nedatirano
76. Odmor, crtež tušem, nedatirano
77. Soljenje srdela, crtež tušem, 1935.
78. Dubrovnik, mala grafika, 114 x 133 mm, nedatirano
79. Dubrovnik, mala grafika, 114 x 133 mm, nedatirano
80. Plitvička jezera, crtež tušem, 190 x 243 mm, 1962.
81. Plitvička jezera, mala grafika, 104 x 133 mm, 1962.
82. Hvar, mala grafika, 135 x 155 mm, 1967.
83. Na otoku Braču, mala grafika, 102 x 138 mm, nedatirano
84. Otočac, mala grafika, 102 x 138 mm, nedatirano
85. Kotor, linorez (mala grafika), 102 x 152 mm, 1962.
86. Na otoku Braču, crtež tušem, 200 x 255 mm, nedatirano
87. Otočac, crtež tušem, 160 x 218 mm, nedatirano
88. Portret žene, crtež kredom, 205 x 155, 1946.
89. Portret, crtež kredom, 190 x 150, 1946.
90. Portret žene, crtež kredom, 210 x 160, 1946.
91. Portret Vanje, crtež olovkom,238 x 210, nedatirano
92. Uvala Stiniva - otok Vis, crtež tušem, 228 x 280 mm
93. Cvita i njezin ribar, crtež tušem, 270 x 337 mm, nedatirano
94. Uvala Stiniva - otok Vis, mala grafika 110 x 135 mm, nedatirano
95. Dubrovnik, crtež tušem, 140 x 160 mm, 1957.
96. Komiža - otok Vis, crtež tušem, 112 x 143, nedatirano
97. Uvala Stiniva - otok Vis, mala grafika 110 x 135 mm, nedatirano
98. Cvita i njezin ribar, linorez, 112 x 144 mm, nedatirano
99. Lovrijenac, litografija, 262 x 310 mm, nedatirano
100. Detalji s narukvice, srebro, 115 x 180 mm, nedatirano
CRTEŽI, LITOGRAFIJE I GRAFIKE IZLOŽENE U GALERIJI FER
Fotografija
Mario HlačaTisak kataloga
SWAN d.o.o., SamoborISBN 953-184-073-0
