Juraj Baldani, likovni kritičar
Izložba "FER-u za Božić 2004."Iako numerologija broju 7 pripisuje mnogo simboličkih ili skrivenih značenja, u našem slučaju on je realističan pokazatelj sedme likovne smotre koja se na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održava potkraj svake godine pod nazivom "FER-u za Božić". Upravo postavljenu izložbu karakterizira sastav autora od kojih je u najvećem broju zastupljena umjetnička fotografija (15), slikarstvo (9), te primijenjena umjetnost (2). Uz profesore i djelatnike Fakulteta i ove su godine među izlagačima studenti, tako da manifestacija u punom svjetlu pokazuje veliko zanimanje u tom kolektivu za likovno izražavanje.
Među slikarima ima najviše dugogodišnjih izlagača među kojima je i M. Đurek, ovaj put zastupljen senzibilnim zimskim pejsažima na kojima u tehnici suhog pastela vrlo vješto interpretira bijelu boju i usklađuje ju s ostalima. P. Javor predstavio se portretima nastojeći da sličnost nadogradi psihološkim izrazom. Njegovi krajolici također nastoje uočeno zaodjenuti intimnim doživljajem. Kao i u dosadašnjim nastupima A. Marušić ostaje vjeran urbanim aglomeracijama samo što ovaj put uz svoj Dubrovnik progovara i o vizurama drugih gradova i njihovim značajnim građevinama. Vjeran osnovnom obliku stilizira ga kroz vlastiti rukopis. Najstariji izlagač V. Muljević u tehnici flomastera izradio je pejsaže nastojeći reducirati sagledano na bitne značajke, dok u kompoziciji "Plave ruže" progovara lirskim emotivnim jezikom inzistirajući na dojmu. Mlada slikarica M. Poropat odlučuje se na dvostruki pristup - u prvom pristupu sklona je minimalističkom prikazu krajolika, dok se u slojevitom akvarelu upušta u asocijativno apstraktno rješenje. Razmišljanje u kategorijama apstrakcije prisutno je i u radu A. Sović, također protkano poetskim natruhama. Dok je u većini radova ostala vjerna prepoznatljivosti, nastoji svome pogledu nametnuti i određenu stilizaciju. Zanimljive su kompozicije A. Šilića koji kombiniranom računalnom tehnikom dobiva kompozicije koje se mogu uvrstiti u skupinu Op arta izvedenom korektno tehnički s harmoničnim odnosom boja. Krajolici s temom mora i priobalja zaokupili su N. Šimaru koja na veoma senzibilizirani način realističku sliku pretvara u intimističko raspoloženje. Te osobine ima i akrilik "Šuma striborova" s uklađenim odnosima oblika i kolora s prostorom. Poklonica apstrakcije V. Turković preko kombinirane tehnike vrtložnim potezima i slobodnim namazima boja u radu "Samba" dočarava unutarnje gibanje i gotovo zvučnost sadržaja.
Na izložbi su zastupljene i primijenjene umjetnice. Radom u glini s jedinstvenom temom predstavila se M. Šalovarda. Njezine stolne svjetiljke raznovrsnih su oblika i pristupa ali istovremeno iskazuju i svoju svrsishodnost. Kao eksperiment autorica je jednu od njih izradila od tiskanih pločica i modema i nazvala ju "Biljka". Ustrajna autorica svih dosadašnjih izložbi je i B. Zovko-Cihlar čije oslikano staklo i porculan ukazuju na profinjenost ukusa i maštovitost izvedbe. Posebno se ističe rješenje "Bombon piksa" koja ujedinjuje pojam lijepog i korisnog.
Umjetnički fotografi u ovogodišnjoj kolekciji pokazuju posebnu sklonost uočavanju detalja i gotovo njihovu adoriranju. M. Božičević Vrhovčak sklona je dokumentarizmu. Zanimljive prikaze sa svijetom pod ledom i onim nad ledom izvela je S. Hutter. U rasponu od geometrizma do slobodnih formi predstavio se M. Kaplan. Jednostavnost i koncentracija na temu karakteristika je K. Krile. Čistoću prostora u kojem se nalazi glavni akter, uspješno je riješio B. Kržić. I. Kuzle ljubitelj je prirode i vjeran stvarnim prikazima. Prodor do morskog dna s emotivnim pristupom pokazala je V. Maljković. Inzistirajući na kontrastima svjetla i tame, te određenoj simbolici, prisutna je Z. Matić. Ljepotu u strukturi destruiranih zgrada prikazala L. Matošević. U uspješnoj i efektnoj trik snimci "Zrcalo" iskazao se N. Pejković. Skonost A. Pranjić-Anušić prema detaljima kao da poručuje da i najmanje stvari uzbuđuju. U tom trendu govori i L. Orešković u svojim zapažanjima naslovljenim "Bez vode" i "Glavu gore". Izrastajući iz crno-bijelih kontrasta i izvjesne simbolike nastale su kompozicije L. Slaviček. Niz fotografija T. Tandarića upozorava da autor iz bogatih krajolika zna pronaći atraktivne detalje i uklopiti ih atmosferu prostora. Ovisnost o detaljima prisutna je i kod T. Veseljaka, bilo da je traži u sučeljavanju svjetla i tame, bilo u analizi čovjekove ruke.
Ovogodišnjom izložbom "FER-u za Božić 2004." još je jednom slikovito i sadržajno pokazano i dokazano da i oni koji su se u izboru svog zanimanja opredjelili za egzaktni naučni pristup, imaju također smisla i za onaj suptilni, intimni, umjetnički.
Juraj Baldani, prof..
