BOŽIDAR ŠKOFAČ
Izložba
slika
"RAZIGRANA
ŠKOFAČEVA FIGURACIJA"
18. listopada do 15. studenog 2007.
Božidar Škofač rođen je 1950. godine u pokupskom selu Letovaniću, gdje i danas živi u intimi svoje tri drvene kuće (čardaka), baš na onom mjestu gdje Kupa u širokom luku dodiruje selo koje na tom mjestu ima kuće samo na jednoj strani ulice dok drugu čini Kupa. Sve njegove kuće su temeljito obnovljene, a u njima je ovaj marljivi sakupljač etno blaga sakupio i pohranio respektabilnu zbirku, jednu od najvećih u RH. Iako su sve njegove kuće prepune dragocjenih predmeta iz prošlih vremena pokupskog kraja, u jednu od njih je izdvojio najznačajnije eksponate i uobličio ih u etno zbirku koju rado pokazuje zainteresiranim posjetiocima. Sav preostali prostor u i oko kuća umjetnik je popunio brojnim eksponatima iz eko baštine svog kraja kraja. A unutrašnjost kuća je doslovno od temelja do potkrovlja ispunjena brojnim umjetnikovim slikama rađenim u svim tehnikama, ponajviše u tehnici ulja na platnu. Do sada je izlagao na dvadesetak samostalnih i tridesetak skupnih izložbi. Sudjelovao je u radu mnogih likovnih susreta i kolonija. Član je likovnih udruga HLD u Zagrebu, SULIKUM u Sisku i PETRIART u Petrinji.
Živi i stvara u Letovaniću.
Adresa: Letovanić 150, 44271 Letovanić
Telefon: (+385 44) 751 155
Mobitel: (+385 91) 5287 510
SAMOSTALNE IZLOŽBE 1989. Galerija Pivovare Zagreb
1989. Galerija Chromos - Zagreb
1990. Galerija Večernji list - Sisak
1993. Galerija Starački dom Iblerov trg - Zagreb
1994. "Voloderske jeseni" - Voloder
1995. Galerija Narodno sveučilište - Velika Gorica
1995. Dječje selo Lekenik
1998. Privredna banka Kostajnica
1999. Galerija "8" - Zagreb
2000. Galerija Sv. Kirin - Sisak
2001. Galerija Kraljice mira - Pušća
2001. Galerija Centra Jelenovac - Zagreb
2001. Galerija Gimnazije Sisak
2002. Narodna knjižnica i čitaonica - Sisak
2003. Gradska galerija - Garešnica
2003. Galerija u Predvorju - Zagreb
2004. Narodna knjižnica i čitaonica - Hrvatska Dubica
2004. Narodna knjižnica i čitaonica - Sunja
2005. Knjižnica "August Cesarec" - Zagreb
2006. Galerija "Kovačić" - Jastrebarsko
2006. Galerija FER - ZagrebSKUPNE IZLOŽBE
1985. Novska, Kutina; 1986. Sisak; 1991. Bad Abling (Njemačka); 1992. Haag (Njemačka); 1994. Zagreb; 1995. Krašić, Ivanić Grad; 1996. Zabok; 1997. Glina, Velika Gorica; 1998. Ivanec; 1999. Daruvar, Krapinske Toplice; 2000. Kutina, Novo Virje, Petrinja; 2001. Zagreb, Sisak; 2002. Hrvatska Kostajnica; 2003. Kutina; 2004. Koprivnica; 2005. Zagreb; 2006. Slavonski Brod; 2007. Bjelovar.
"Razigrana Škofačeva figuracija"
Mnogi ljubitelji likovne umjetnosti čuli su za Božidara Škofača, slikara krajolika osobito zainteresirana za podneblje u kojem je rođen, u kojem je proveo djetinjstvo, gdje je odrastao i u kojem i sada živi i stvara. Nije Škofač samo slikar, on je vlasnik nekoliko drvenih kuća, pasionirani sakupljač etno građe svoga kraja, osnivač i voditelj KUD-a "Poculica", koreograf i plesač narodnih plesova, zborovođa u crkvenom zboru i još mnogo toga. Postupno je i sam postao sinonim za rodni mu Letovanić, njegovo Pokuplje, njegovo Turopolje, njegovo Posavlje.
Kao slikar, Božidar Škofač je u svojim krajolicima često inzistirao na prepoznatljivosti, ugrađujući u kompozicije brojna obilježja krajeva na koje su se njegovi likovni zapisi odnosili. Ispočetka kod Škofača dominiraju uravnotežene kompozicije u kojima promatrač lako prepoznaje kraj, jer na slici pronalazi karakteristična obilježja, prije svega autohtone drvene kuće i crkve, bogataške kurije, raspela pokraj puta, kola puna tereta u koje su upregnute krave ili konji, ljude koji pogrbljeni pod teretom godina i života vuku svoju stoku na pašu, ljude u trenutku pobožnog obraćanja Bogu, ljude u trenucima veselja. Postupno, vjerojatno kako je i sam Škofač postajao zreliji i njegovi gotovo nezaobilazni motivi, drvene kuće, postaju sve starijeg izgleda, sve su nakrivljenije sugerirajući prolaznost života.
Novi ciklus slika "Razigrana Škofačeva figuracija" kojima se ovaj put Božidar Škofač predstavlja recentni su radovi u kojima, za razliku od prijašnjih mirnih i uravnoteženih krajolika po kojima ga većina prijatelja i ljubitelja njegove umjetnosti ustvari i poznaje, se sada promatraču sugerira pokret, akcija, raspoloženje. Karakteristični detalji krajolika pretvaraju se u svojevrsnu kulisu koja i dalje sugerira podneblje, ambijent, godišnja doba, ali umjetnik sada u prvi plan postavlja aktere radnje, pokušavajući na taj način ispričati priču i u nju ugraditi svoje trenutne osjećaje, svoje viđenje trenutka.
I dalje su to oni isti ljudi koji obavljaju svoje svakodnevne poslove, vode stoku na pašu, razvoze gnoj na njivu, dovoze drva iz šume, žene se, idu u crkvu ili plešu ali su sada oni postavljeni u prvi plan, sada su glavni akteri priče čija snaga pokreta postupno promatrača uvlači u zbivanje. Dovoljno je samo malo dulje promatrati sliku, pa se začas nađete u kovitlacu nekog kola, ili pokušavate nakrivljeni voz drva poduprijeti da se ne prevrne, ili tamburašu zalijepiti novčanicu na čelo.
I dalje je Škofač ostao vjeran svojoj figurativi, ali ju je u svom novom ciklusu slika, maksimalno koristeći svoju prepoznatljivu gesturu te odmjerene poteze špahtlom ili kistom, u potpunosti razigrao. Ovo osobito dolazi do izražaja na slikama većeg formata gdje umjetnik hrabrim i sigurnim potezima, najčešće špahtle, izravno iz duše na platno prenosi svoje trenutno raspoloženje i priča svoju priču. Nove slike, osobito akcija koju sugerira prednji plan, su izraženog kolorita kojeg umjetnik postiže nanoseći na platno špahtlom pastozne namaze izvorne ili tek neznatno modificirane izvorne boje. Odmakom od realiteta u izvedbi pozadine uz korištenje gotovo monokromnih prikaza naznaka krajolika, dodatno ističe razigranost i akciju figura iz prednjeg plana, ali i sugerira atmosferu zbivanja, doba dana, godišnje doba.
U ovoj postavi slika kojom umjetnik prezentira svoje najnovija umjetnička postignuća, uz određeni broj slika koje prikazuju svakodnevni život, dominiraju plesni motivi, jer je uz slikarstvo i sakupljanje etno građe, umjetnik posvetio folkloru veliki dio svog vremena. Iznimno veliki trud ulaže u obnovu već gotovo zaboravljenih narodnih običaja, izvorne narodne glazbe plesova, posebno iz njegovog kraja i bliže okolice. Iako neki nazivi izloženih radova sugeriraju scene plesova iz drugih hrvatskih krajeva i njih plešu članovi njegovog Kulturno umjetničkog društva pa je Škofač izlažući upravo ove slike, na najbolji mogući način spojio svoje dvije velike ljubavi - svoje slikarstvo i aktivno bavljenje folklorom.
Dubravko Lepej, prof.
POPIS IZLOŽENIH ULJA NA PLATNU 1. Dovoz drva, 60 x 50 cm
2. Dovoz drva u Letovaniću, 50 x 60 cm
3. Draganićki ples, 60 x 50 cm
4. Drmeš u Letovaniću, 60 x 50 cm
5. Egeduši, 40 x 30 cm
6. Egeduši i drmeš 1, 50 x 60 cm
7. Egeduši i drmeš 2, 60 x 70 cm
8. Izvir voda izvirala, 50 x 60 cm
9. Komandičko 1, 70 x 50 cm
10. Komandičko , 70 x 50 cm
11. Razigranost, 30 x 40 cm
12. Međimurska pisana nedela, 50 x 60 cm
13. Odvoz gnoja, 50 x 40 cm
14. Ona vozi gnoj na polje, 50 x 60 cm
15. Ples pred kapelom, 60 x 50 cm
16. Ples u crvenom, 50 x 60 cm
17. Pod raspelom, 40 x 50 cm
18. Polka, 50 x 60 cm
19. Polka u Letovaniću, 60 x 50 cm
20. Posavina radi, moli, pleše, 40 x 30 cm
21. Posavski drmeš, 50 x 70 cm
22. Rašpa, 70 x 50 cm
23. Rasplesano pokuplje, 60 x 50 cm
24. Šestinski ples, 70 x 50 cm
25. Slavonski drmeš, 60 x 50 cm
26. S polja, 70 x 50 cm
27. Svadbena povorka, 50 x 70 cm
28. Svadbena razigranost, 50 x 60 cm
29. Tvrdoglavost 1, 40 x 50 cm
30. Tvrdoglavost 2, 60 x 50 cm
31. Vodi krave na pašu, 50 x 40 cm
32. Vodi kravu na pašu, 50 x 40 cm
Izložene slike mozete pogledati ovdje.
Fotografija
Prof.dr.sc. Marijan ĐurekTisak kataloga
Skriptarnica, FER, ZagrebISBN 978-953-184-113-9
