ZLATKO
ČULAR
akademski
kipar i slikar
SKULPTURE I SLIKE
22. studenog do 14. prosinca 2007.
Zlatko Čular rođen je 1935. u Dubrovniku. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost u Splitu 1952., završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparski odjel 1957. Iste godine nastavlja dvogodišnji studij u klasi prof. Antuna Augustinčića. Od 1959. do 1963. suradnik je majstorske radionice Antuna Augustinčića. U njegovom radu usko su povezani kiparstvo i slikarstvo, a središte tog djela čini ljudski lik. Zaokupljen je temama ljudske patnje, smrti i prolaznosti, često se nadahnjuje motivima iz Jame I. G. Kovačića. Radi u bronci, gipsu i terakoti, naglašujući posebnost materijala i snagu ekspresivno oblikovane mase. Izlaže od 1960. godine. Sudjelovao je na šezdesetak likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu i priredio vise od 40 samostalnih izložbi. Autor je mnogih bista i drugih spomeničkih rješenja. Zlatko Čular, dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za likovni rad. Godine 1998. odlikovan je odličjem reda Danice Hrvatske, te 2004 odličjem medaljom Mare Nostrum Croaticum. Treba istaći i oko 70 priznanja za likovni rad u dobrotvornim i humanitarnim akcijama.
Adresa:
Babonićeva 77, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: (+385) 1 4636 109
Mob: (+385) 99 3433 073
SAMOSTALNE IZLOŽBE 1973. Opatija, Umjetnički paviljon "Đuro Šporer"
1975. Split, Umjetnički salon
1975. Dugo selo, Dom JNA (s M. Dragijom)
1976. Rijeka, Mali salon Moderne galerije Hrvatska
1977. Nürtingen, Njemačka, Klub jugoslavena
1977. Zagreb, Galerija "Dubrava" (s V. Jordanom)
1977. Zagreb, Galerija "Lotrščak"
1977. Zagreb, Galerija Instituta "Rugjer Bošković" (s I. Lovrenčićem)
1978. Karlovac, Zorin dom
1978. Beograd, Galerija NUBS - Narodni univerzitet "Braća Stamenković" (s Đ. Zaluški)
1979. Zagreb, Umjetnički paviljon
1982. Velika Gorica, Galerija "Galženica"
1982. Zagreb, Galerija Instituta "Rugjer Bošković"
1983. Križevci, ALTA Atelier likovnih tendencija
1984. Paris, Francuska, Le Salon des Nations
1984. Zagreb, Galerija "Zagreb"
1986. Paris, Francuska, Cite Internationale des Arts
1986. Zagreb, Galerija Instituta "Rugjer Bošković" (s T. Hruškovcem)
1990. Zagreb, Galerija SDK
1990. Zagreb, Institut "Rugjer Bošković"
1991. Zagreb, Galerija "Chromos" PBZ
1992. Mannheim, Mannheimer Abendakademie, Njemačka
1992. Zagreb, Galerija HDL "Karas"
1992. Rijeka, Galerija "Juraj Klović"
1992. Lovran, Villa Frapa
1992. Zagreb, Galerija HPT
1993. Zagreb, Galerija INA Trgovina Zagreb
1993. Velika Gorica, Galerija "Kordić"
1994. Okić, Galerija "Repišće"
1994. Dugo selo, Galerija "Martin"
1994. Zagreb, Galerija "Urlich"
1995. Zagreb, Galerija INA Commerce
1995. Golubovec, Dvorac Golubovec
1995. Zagreb, Galerija "Dubrava"
1995. Zagreb, Muzejsko Galerijski Centar
1996. Krapina, Galerija grada Krapine
1996. Osijek, Galerija izlog "Vernissage"
1997. Novska, Gradsko poglavarstvo
1998. Zagreb, Galerija "Vugrin"
1999. Velika Gorica, Galerija "Kordić"
2000. Zagreb, Galerija "Zvonimir", MORH
2002. Zagreb, Galerija "Dubrava"
2002. Zagreb, Galerija "Autobusni kolodvor"
2004. Zagreb, Galerija "Autobusni kolodvor"
2005. Split, Galerija "Kula"
2005. Novalja, Pag, Galerija "Kunkera"
2007. Zagreb, Galerija "Turkalj"
2007. Zagreb, HDLU, 50 godina stvaralaštva Zlatka Čulara, retrospektiva
2007. Zagreb, Galerija FERNAGRADE
1962. Ljubljana, Nagrada za spomenik revolucije u Ljubljani
1962. Rijeka, II. Bijenale mladih, nagrada za skulpturu
1971. Beograd, III. Izložba NOB u delima likovnih umetnika Jugoslavije, nagrada za skulpturu
1978. Zagreb, III. Nagrada za spomen područje Dotrščine
1997. Glina, I nagrada za spomenik Banu Josipu Jelačiću
1999. Stara Gradiška, I Nagrada za spomenik Domovinskom ratu
2000. Kiseljak, BiH, I Nagrada za spomenik Hrvatskim ratnicima
2005. Glina, I nagrada za izradu memorijalnog spomenika Domovinskog rataODLIKOVANJA
1998. Odličje reda Danice hrvatske
2004. Medalja Mare Nostrum CroatiumSKULPTURE I SPOMENICI NA JAVNIM MJESTIMA
1962. Novska, Tromeđa Pakrac Pakračka Poljana Novska, Spomenik kosturnica XXI divizije NOB
1962. Zagreb, Tabernakul i raspelo prirodne veličine u crkvi Sv. Obitelji
1962. Drvar, Spomen biste Slavka Rodića i Marije Bursać
1963. Mirogoj, Zagreb, Spomenik Sv. Franje, na franjevačkoj grobnici
1972. Ivanić-grad, Spomenik Đure Salaj
1974. Zagreb, Spomen bista Nine Maraković
1980. Otok kod Vinkovaca, Pro?elje crkve i Sv. Ante na pročelju crkve
1981. Banja Luka, Spomen biste Franje Kluza i Dragutina Langa, gradski park
1981. Banja Luka, Spomen bista Marije Mađer
1981. Banja Luka, Šetluci, suradnik na izradi spomen mauzoleja, projekt A. Augustinčića
1982. Goričan, Međimurje, Spomenik NOB
1989. Njivice, otok Krk, Spomenik starom ribaru,
1997. Glina, Spomenik Banu Josipu Jelačiću
1998. Novska, Fontana u Novskoj
1999. Starta Gradiška, Spomenik Domovinskom ratu,
2000. Kiseljak, BiH, Spomenik Hrvatskim ratnicima
2001. Gradac, BiH, Pieta, prilepski mramor
2003. Marija Bistrica, Kip Pape Sv. Oca Ivana Pavla II
2003. Zagreb, Spomenik Sv. Ante, pred crkvom u Sesvetskom Selu
2006. Novalja, otok Pag, Spomenik NovljankaSakralni objekti
Lekenik, Nova crkva u Lekeniku, reljef na oltaru, tabernakul, vitraj
Donja Batina, crkva Sv. Jakova, kip Majke Božje, gips
Trsat, reljef plaketa Majke Božje Trsatske, bronca
Split, groblje Lovrinac, bista oca, bronca
Šibenik, groblje Šubićevac, grupni portret obitelji Jadrijević, bronca
Zagreb, groblje Mirogoj, reljef-bista za rukometaša, bronca
Zagreb, groblje Mirogoj, tri grobne biste, bronca
Ćilipi, crkva Sv. Nikole, Gospa, ulje na platnu
Ćilipi, crkva Sv. Nikole, Tri sveca, ulje na platnu
Ćilipi, crkva Sv. Nikole, Gospa za kapelicu ŠpiljaParkovi
Danilovgrad, Crna Gora, skulptura "Peti element", kamen
Labin, skulptura "Učka", kamen
Makarska, skulptura "Tabor", kamen
Jakovlje, Dvorac Jakovlje, skulptura Glave, kamen
Zlatko Čular - Poetski ciklus "Korijeni opstanka"
Dogodilo se nekako da je istodobno s velikom retrospektivom Zlatka Čulara, otvorenom u Meštrovićevom paviljonu HDLU-a u Zagrebu, postavljena i ova tematska izložba iz ciklusa "Korijeni opstanka". Tako se publici na dvije izložbe prikazuje Čularov opus nastao u proteklih pola stoljeća. Umjetnik se kroz te godine, dakako, postupno mijenjao te je od teških isprva figurativno izražajnijih kipova angažirano reagirao na Drugi svjetski rat i njegove strahote (ciklus "Jama") te na tjeskobu i stalnu ratnu avet koja lebdi (i hara) svijetom 1960-ih, sedamdesetih, osamdesetih i dalje, zapravo bez prestanka. Ova izložba, međutim, pokazuje Čulara u njegovoj poetičnoj kiparskoj naravi, u ljepoti koja je sadržana izvan neposrednog angažmana, izazivanja svijesti i savjesti svijeta.
U ciklusu "Korijeni opstanka", nastao 2005.-2007. godine, Zlatko Čular minimalizira kiparenu površinu i kiparsku kompoziciju izvodi iz složivih geometrijskih elemenata (lako obradivog materijala siporeksa) i plitkog reljefa, grebanih crteža, tajanstvenih znakova, arhaičnih glagoljskih slova i slično. Boja postaje diskretan dio autorski strukturirane površine. Relativno malenih dimenzija, ove kipove možemo shvatiti kao skice za kamenu izvedbu postavljenu uz morski krajolik (ili drugdje). U usporedbi s ranijim djelom koje je autor vezao s tradicionalnim kiparskim oblicima, danim u vrlo slobodnoj suvremenoj interpretaciji (u kojoj kipovi izviru iz gline, u čijoj su masi zarobljeni, jureći nasumce u tek prividan spas) najnovija djela 21. stoljeća ponovo se vežu uz tradiciju. Premda dosljedna pristupa, sada je umjetnik odabrao vremenski udaljeniju tradiciju srednjevjekovnu, nacionalnu, onu kojom se identificiramo, određujemo kao kulturna (dakle tradicionalna) bića. Mistični znakovi, grafizmi, glagoljska slova, asocijacija na stećke, originalne kamene grobove-znakove. I baš kao što je u svjetskoj kulturnoj baštini kamen složen u jednostavnom obliku dio komunikacije sa Svevišnjim, tako je i Čularova slobodna kiparska forma obuhvatila vrlo jednostavnu znakovitu komunikaciju ne samo sa suvremenicima nego i s mogućom budućnošću.
Djela iz najnovijeg ciklusa Zlatka Čulara ne govore samo o prošlosti nego s njom izgrađuje duhovni i znakovni kod, ključ za dešifriranje složenih stanja budućnosti, pa se čini kao da je u ovim skulpturicama zapisana čitava povijest čovječanstva, ne u smislu kiparskih citata postmodernista (a mogle bi se naći usporedbe s Brancussijem na primjer) nego sažete kiparsko-grafičko-slikarske (oblici-strukture-znakovi-boja) simbolične poruke o tehničko-tehnološkom razvoju koji je s duboka izmijenio osjetljivost oka i duha. U suvremenim oblicima dodavanja i oduzimanja, komponiranja i strukturirana kipovi Zlatka Čulara djeluju neopterećeno, lako i kao svaka istinska poezija bude osjetila na stapanje s duhovnom radošću.
Branka Hlevnjak, prof.
Na izložbi u Galeriji FER izloženo je sedamnaest skulptura, osamnaest slika (aktova u tehnici suhog pastela koji su nastali 2002. godine) i sedam vinjeta (crteža bijelom kredom koji su nastali 2007. godine).
Skulpture Slike Vinjete
Fotografija i dizajn kataloga
Prof.dr.sc. Ante MarušićTisak kataloga
Skriptarnica, FER, ZagrebISBN 978-953-184-114-6
