GALERIJA FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
Unska 3, Zagreb

Željko Hegedušić
Mala retrospektiva slika, crteža i grafika
9. studenog 2000. - 30. studenog 2000. g.

 
Zeljko Hegedusuc Željko Hegedušić, slikar, crtač, grafičar i pedagog rođen je 22. srpnja 1906. u Tuzli, gdje mu je otac bio profesorom. Nakon smrti oca (1909.g.) majka i djeca se vraćaju u Hlebine. Pučku školu i realnu gimnaziju polazi u Zagrebu. Od 1925.-30. polazi Akademiju u Zagrebu (u specijalki V. Becića), a potom 1930.-31. nastavlja studij u Parizu. God. 1932.-33. profesor je crtanja na gimnaziji u Zagrebu, 1933.-39. u Sremskoj Mitrovici, te 1939.-50. ponovo u Zagrebu. God. 1950.-55. predaje na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Prvi put izlaže u Zagrebu 1932. kao gost na izložbi Zemlje. God 1936.-39. sudjeluje na izložbama Grupe nezavisnih hrvatskih umjetnika u Zagrebu, Sofiji, Pragu i dr..
 
Uz drugu godišnjicu rada Galerije FER

Izložbom slika, crteža i grafika prof. Željka Hegedušića, jednog od naših najuglednijih živućih slikara, i naša Galerija daje svoj doprinos obilježavanju Dana Fakulteta. Prošle su pune dvije godine od trenutka kada smo po prvi put otvorili svoj lijepo uređen prostor umjetnicima i njihovim djelima. Kroz to vrijeme održane su 4 skupne i 6 samostalnih izložbi na kojima se je svojim radovima predstavilo više od 40 umjetnika od kojih su neki veoma priznati i kod nas i u svijetu. 
Izuzetna nam je čast što je za ovaj naš jubilej prof. Željko Hegedušić dao pristanak da se iz njegovog bogatog opusa odabere dio koji bi naše posjetitelje upoznao s umjetnikom i njegovim djelom. Nakon nedavno održane retrospektivne izložbe u Klovićevim dvorima (463  izloška) nije bilo lako načiniti odabir primjeren prostornim mogućnostima naše Galerije. Uvidom u većinu dostupnih radova, a ljubaznošću autora i u neke koji do sada nisu bili prezentirani, načinjen je odabir u smislu male retrospektive. Kako umjetnik aktivno stvara još od 1926.g. nije bilo moguće odabrati čak niti po jedan rad za svaku godinu stvaralaštva. Na kraju, odabran je dio radova koji se na više ili manje prikriven način  bave erotikom, te radovi koji u nekom širem kontekstu tretiraju ekološke probleme. 
Prof. Željko Hegedušić je tijekom svog dugogodišnjeg umjetničkog staža imao 35 samostalnih izložbi (Koprivnica, Kragujevac, Križevci, Labin, Rovinj,Selce, Split, Stockholm, Šibenik, Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Zrenjanin, Washington) i preko 250 skupnih izložbi (Beč, Beograd, Berlin, Bruxelles, Budimpešta, Caracas, Cincinati, Dubrovnik, Edinburgh, Firenze, Havana, Kiel, Kopenhagen, Krakov, Lenjingrad, Lugano, Ljubljana, Mainz, Mexico City, München, New Delhi, Osijek, Peer, Prag, Primošten, Sarajevo, Sofija, Split, Rijeka, Novi Sad, Ottawa, Rim, Venezia, Milano, Rio de Jeneiro, Padova, Torino, Zagreb ...).

prof.dr.sc. Marijan Đurek, voditelj Galerije FER
Izvaci iz likovnih kritika

... Crteži Ž. H. potječu iz ranih pariških godina 1930.-31. Zahvaljujući ponajprije, suverenom crtežu, Željku je Hegedušiću samo jednom uspjelo - drugima ni jednom - da naslika duhovitu vedutu bez pomoći anegdotičkog scenarija; bez figura. Štoviše, Parobrodarska ulica kruna je purizma, koji je u Zemlji bio latentan ali je, s ovom iznimkom, ostao nerealiziran ...
... Prve izrazito nadrealističke zabilješke (crteži) Ž. H. potječu iz ranih posljeratnih godina. Godine 1953.-54. pojavljuju se čvorovi slomljenih kostiju, vilica, krhotina stvari, dramatski zagrljaji svačega istaknuti grubim kontrastiranjem svjetla i sjene (litografska kreda). Tokom kasnijeg razvoja javljaju se scene simultanih prizora: detalj je čišći i čitkiji ...

Igor Zidić, 1967.


 ... Umjetničko djelo Ž. H. predstavlja, bez sumnje, jedan od najapartnijih slikarskih opusa u našem novijem likovnom stvaralaštvu. Odlučno protiv svake konvencije u formalno-likovnom i tehnološkom aspektu, ovo je slikarstvo nastajalo u potpunoj, gotovo anarhoidnoj slobodi kao neka čudesna, tjeskobna i sardonička igra. Stvarno gotovo isključivo po principu slobodnih asocijacija, uključujući tu često i automatizam likovnog zapisa ono predstavlja bez sumnje jedan od najautentičnijih nadrealističkih opusa u nas...

Antun Travirko, 1981.


 ... Može se slobodno ustvrditi da je svaka Hegedušićeva slika, svaki pa i najmanji crtački kroki posljedica stanovitog izazova, pokušaj da se kreativnio izrazi racionalno usvojena ili intuitivno naslućena činjenica. Tako je (posebno) bilo za "zemljaških" dana, nastavilo se na manjem broju sačuvanih crteža iz rata, poslijeratnoj grafičkoj produkciji, pa sve do naših dana. Čini se, zapravo, da je čitav Hegedušićev opus jedna vrsta neposredne prerade saznanja i osjećaja koji nastaju kod stvaraoca izuzetno izoštrene spoznaje i senzibiliteta ...

Marijan Špoljar, 1987
.
... Hegedušićevo slikarstvo moguće je povezati, iako ono time nije do kraja objašnjeno, sa dva pojma: impulsom i imaginacijom. Sve viđeno i doživljeno on upija da bi prinudio svoju umjetnost na djelovanje. I crtežom  koji je najčešće diskurzivan (koji se karikiranjem i kadikad uspinje do ironičnosti!), i bojom Hegedušić svoja saznanja i osjećanja osvjetljava na primjereni način. Hegedušićev sustav simbola nije manje važan od vatrometa njegovih boja. Jer znakovi, od onih jedva vidljivih kurzivnih, do velikih i impresivnih gesta, jesu jednakovrijedan medij njegova razmijevanja i tumačenja svijeta ...
Vladimir Maleković, 1987.


 ... Jednom, kada će se taj kompleks ZEMLJE revalorizirati, mislim da će ova revalorizacija obuhvatiti, između ostalog, i tu Željkovu zemljašku participaciju očito do danas sasvim zapostavljenu. Zaključak treba prepustiti povjesničarima, ali je sigurno da su neka Željkova zemljaška djela bila "preuranjena" ne samo u ZEMLJI, već i u slikarstvu između dva rata. Danas je očito da su Željkova zemljaška djela anticipirala neke kasnije pojave u našem posljeratnom slikarstvu, prvenstveno u smiono koncipiranom prostoru i sa svojim iznenađujućim purizmom ...

Josip Depolo, 1987.
 

... Ž. H. jedna je od najznačajnijih figura recentnog hrvatskog slikarstva dvadesetog stoljeća. Slikar koji prelijeva intuitivno u misaono, fino crtaštvo u furioznu geometričnost, prividnu mirnoću mrlje sukobljuje i pomiruje s iznenadnom dijagonalom ili vertikalom... 
Branislav Glumac, 1993.


... Već u početku svoga rada H. ostvaruje individualan i koherentan izraz. Svoju lik. poetiku formirao u Parizu, u dodiru s purizmom (A.Ozenfant) i metafizičko-nadrealističkim slikarstvom (J.Lurçat). Njegov je izraz zasnovan na čistoj, svijetloj boji i sumarnom crtežu, plošnim oblicima u slobodno geometriziranom prostoru. Slika vedute provincijskih gradića i vlastiti život viđen sa stajališta angažirana umjetnika ... Krajem četvrtog desetljeća priklanja se vladajućoj kolorističkoj modelaciji, poštovanju predmetne realnosti i neutralnim motivima ...
 Od pedesetih godina počinje se služiti grafičkim i kombiniranim crtačkim tehnikama. Vizija i koncepcija su nadrealističkoga podrijetla, a manifestiraju se ludički ili u širokom rasponu doživlja od tragičnoga do lirskoga ... 

Zdenko Tonković, 1995.


 ... Smisao za bizarno, za neobične detalje koji se pojave tko zna otkuda, afirmirat će se negdje početkom pedesetih godina kada se nadrealističko na njegovim crtežima, grafikama i slikama pojavljuje kao već jasno profilirani izrazni postupak. A taj postupak još više je dao prostora za njegov ljudski angažman, za njegova strahovanja od atomskog rata i drugih kataklizmi do onih posebno naših nacionalnih ugroženosti od velikosrpstva koje su ga toliko zaokupljale u dane političkih gibanja nazvanih hrvatskim proljećem. Premda je danas njegovo slikarstvo bliže no ikada prostorima apstraktnoga, ipak u njegovim slikama prepoznajemo vrlo čitko stanja, misli i posebice emocije koje nam Željko Hegedušić preko svojih radova priopćava...

Tomislav Lalin, 1997.


 ... Raspon Hegedušićeva interesa vrlo je širok i tematski osebujan, motiviran najčešće aktualnim temama vremena. Mogućnost atomske katastrofe i ugroženost biološkog i prirodnog kontinuiteta svijeta također nalaze svoj izraz u njegovom djelu. Litografijom U šumi, 1959., indicira narušenu prisnost čovjeka i prirodne sredine, u Atomskoj gljivi, 1959., sve je usredotočeno na rastresiti oblak u kojem se aktiviraju procesi univerzalnog mehanizma destrukcije, poprimajući apokaliptičan prizvuk ...

Mladenka Šolman, 1998.


 ... Fascinantno je da Hegedušić usprkos godina vrijednih svakog poštovanja i velikog opusa (sedam desetljeća stvaranja) ne pokazuje ni malo zamora, niti u naboju djela, ni sposobnosti u dijagnosticiranju stanja koja ga kao umjetnika i čovjeka moralne vertikale intrigiraju. Motiv, temu, svodi na bitno, na neki način do znaka, da bi ih u tijeku nastajanja slike razvio u sraz i sklad oblika, dijaloge formi, unošenje simboličkog (ponekad s približavanjem enigmatskom) koje omogućavaju različite razine interpretacije ...

Stanko Špoljarić, 1999.


 ... Željko je slikar na svoju! Mislio je drukčije od ostalih i slikao različito od drugih. Odmicao se kako bi zaskočio vrijeme. Primicao misli kao smislu duše! I tko može Željku uzeti za zlo da sve čita na drugi način, slaže i spaja na više razina, sretan kad mu za rukom pođe da sliku iznese iz nigdine. Stvarnosti, privida i kaosa. Otme čudesnu ljepotu, zavlada privlačnom beskonačnošću ...

Darko Schneider, 1999.
Popis slika na izložbi u Galeriji FER:   1. Fontainebleau, 1931, tuš, pero, 20 x 16,8 cm
  2. "Kaj sad gospon profesor?",  1933, tuš, 32,5 x 26,5 cm
  3. Crna rijeka, 1938, tuš, pero, 36 x 49 cm
  4. Ponosni budući tata, 1943, tuš, pero, 11 x 10,5 cm
  5. Stope iz kuće, 1953, litografska kreda, 50 x 35,3 cm
  6. Tramvaj br. 13, 1955, litografija, 50,2 x 70,8 cm
  7. Uglavnom "Opatija", 1956, komb. tehnika, 6 slika 7,6 x 7 cm
  8. Ljubav i invalid, 1956, ulje/lesonit, 69 x 49,5 cm
  9. Leda, 1957, litografija, 50 x 70 cm
10. U šumi, 1959, litografija, 50 x 70 cm
11. Atomska gljiva, 1959, litografija, 80 x 69 cm
12. Barbara, 1961, ulje/šperploča, 47,5 x 62 cm, priv. vlasništvo
13. Ekološka katastrofa, 1962, ulje/platno, 141,5 x 86 cm
14. Naplavine, 1965, lavirani tuš, 45 x 58 cm
15. Sivo-crne gaćice, 1968, gvaš, lavirani tuš, 44 x 41,5 cm, priv. vlasništvo
16. Plava suza, 1970, ulje/platno, 66,5 x 44 cm, priv. vlasništvo
17. "Hobotnica i njeno društvo", 1972, tuš, pero, 12,5 x 17,4 cm
18. Radi se o poslu, 1973, tuš, pero, 3 crteža 9,5 x 14,5 cm
19. U ono doba, 1974, ulje/lesonit, 70 x 100 cm
20. Tjeskoba, 1975, ulje/iverica, 74,5 x 34 cm, priv. vlasništvo
21. Akrobati, 1976, ulje/platno, 59,5 x 49,5 cm
22. Pozadina, 1976, kemijska olovka, 25 x 17,5 cm
23. Figura, 1976, kemijska olovka, 14,7 x 13,5 cm
24. Oblici fantazije I, 1978, kemijska olovka, 23 x 25 cm
25. Oblici fantazije II, 1978, kemijska olovka, 62 x 49,5 cm
26. Crvena buha, 1979, ulje/lesonit, 65 x 73,3 cm
27. Materinstvo, 1979, ulje/platno, 51 x 66 cm
28. Leptir, 1980, sitotisak, 50 x 59,8 cm
29. Pokorno molim, 1981, kemijska olovka, sepija, tuš, 59,2 x 49 cm
30. Glavurda, 1982, ulje/lesonit, 84 x 61.5 cm
31. Meduza I, 1983, ulje/lesonit, 99 x 69,5 cm
32. Poderani mjesec, 1986, ulje/papir, 68 x 98 cm
33. Crvenokosa, 1987, ulje/papir, 65,5 x 95 cm, priv. vlasništvo
34. Pod vrganjem sunce, 1987, ulje, kolaž papir, 97 x 69 cm, priv. vlasništvo
35. Baš je lijepa, 1990, ulje/lesonit, 48 x 42 cm
36. Oplodnja, 1995, ulje/kolaž papir, 70 x 100 cm