Prof. Juraj Baldani, likovni kritičar
Izložba "Tragom svjetlosti i boja" Valoviti i živospisni obronci Žumberačkog gorja što se blago spuštaju prema plodnoj kupskoj nizini okruženja su u kojima je podignuto i stoljećima trajalo naselje Krašić. To je ujedno i prostor koji se nalazi u zagonetnom trokutu na čijim su kutovima gradovi u kojima su rođeni korifeji hrvatskog slikarstva: u Karlovcu Vjekoslav Karas /1821.-1858./, u Ozlju Slava Raškaj /1877.-1906./ i u Jastrebarskom Ljubo Babić /1890.-1974./.
Predio tog dijela naše domovine obiluje prirodnim ljepotama, etnografskim blagom, te povijesnim i kulturnim spomenicima. Trag prisutnosti likovnih umjetnosti u Krašiću vezan je uz gradnju kasnogotičke crkve Presvetog trojstva "Sancte Trinitatis Kraysichi" koja se spominje od 1334.g. na čijim su zidovima otkriveni ostaci fresaka. Crkva je kasnije barokizirana, a 1911.g. i proširena po nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog i sve do danas bila je mjesto gdje su svi vidovi likovne umjetnosti nalazili svoje adekvatno utočište. Ipak u tom stoljećima kontinuiranom slijedu postoji i crno razdoblje komunističke vladavine koja je uvela posebni režim za to područje. U Žumberačkom gorju iznad Krašića jama Jazovka postala je tajno gubilište hrvatskih rodoljuba, a sam župni dvor bio je više godina mjesto zatočeništva blaženog Alojzija Stepinca, što je utjecalo da taj prostor postane nepristupačan, zaobilažen i prešućivan
Oživljavanje i obnovu likovnog života u Krašiću i okolici inicirali su načelnik Općinskog poglavarstva Matija Ilijanić, ravnatelj Osnovne škole Krašić Mirko Sečen i slikar Nikola Novosel, koji su 1995.g. osnovali Likovnu radionicu "Tragom svjetlosti i boja" što se održava u okviru "Dana krašićkog kraja" Do danas je održano pet saziva na kojima je sudjelovalo 136 slikara i kipara, te su ostvarili 248 radova u različitim tehnikama, pretežno vezanih za prirodne ljepote i kulturno umjetničke spomenike Krašića i okolice, te sakralne teme posebno vezane uz lik blaženog Alojzija Stepinca, dok je manji broj koristio druge motive.
Kod svih autora bila je prisutna težnja da uočenom, uz estetsku komponentu, ugrade i određene dokumentarističke elemente. Ostajući uglavnom u okvirima figuracije, ipak su nastojali svom rukopisu dati autentičnost subjektiviteta što se očituje u širokoj lepezi pristupa. Nekada je to izrazito crtački raster, a nekada naglašena vitalnost boje. Kod nekih prevladava misaonost i simbolika, da bi pristup drugih bio izraženiji na bazi senzibiliteta i poetike.
Izbor kojim se sudionici likovne radionice "Tragom svjetlosti i boja" iz Krašića predstavljaju u zagrebačkoj Galeriji FER ilustriraju intencije umjetnika da tvarne i duhovne vrijednosti toga kraja iskažu kroz individualne projekcije prožete emocijama. A prostor u kojem je rođen i nakon mučeničkog tamnovanja ponovo zatvoren kardinal Alojzije Stepinac, gdje je i umro, i danas zrači snagom dobrote i ljubavi, nečim neizbrisivim što se odnosi u srcu i u duhu za uvijek, za buduća nadahnuća.
prof. Juraj Baldani
